Nakon Gajbe, Runde i American dollara Osijek je dobio još jedno mjesto za ljubitelje craft piva, što je dokaz da se širi vjerni krug poštovatelja, konzumenata i sljedbenika. U osječkoj ulici Pavla Pejačevića, tik uz konkatedralu, otvorila se pivnica Beertija. Pri ulasku u Beertiju, koja je u sjeni impozantne osječke, 94 metra visoke konkatedrale njemačkog arhitekta Franza Langenberga, sagrađene u neogotičkom stilu (što ju čini najvišom građevinom u Hrvatskoj izvan Zagreba), osjećao sam se kao da ulazim u neku lokalnu pivnicu u srednjovjekovnoj Njemačkoj, kada su samo katedrale dominirale vizurom gradova (kada nije bilo nebodera i poslovnih tornjeva), a oko njih se širile trgovine, radnje... i pivnice.
Kakav kontrast sakralnog i profanog. Čak sam se osjećao i pomalo postiđeno kada su me s pročelja crkve prijezirno odmjerile tri vodorige. Vodorige su specifične za gotičku arhitekturu i daju joj zastrašujući dojam. Pomalo sam bio sretan što ulazim po danu jer vodorige su poznate po tome što su skamenjene po danu, a ožive noću. Nakon te početne misli kroz glavu mi je prostrujalo da ta kamena čudovišta što strše s katedrala imaju svoju pragmatičnu svrhu; njihove zastrašujuće ralje služe za istjecanje kiše s krovova da se voda ne taloži i ošteti ili čak i sruši krov, isto tako i za bacanje vode dalje od zidova s ciljem da se spriječi izblijeđivanje uklesanih ornamenata. Što je u vodorige vrat izduženiji to voda dalje leti. Vodorige su zadužene da zaštite vjernike okupljene u crkvi od vanjskih zlih sila... okupljenih a gdje drugdje nego u pivnici!
„Samo ime govori sve", kroz smijeh mi govore supružnici Vuković, Adrijana i Ivan, vlasnici Beertije. „Kod nas u Slavoniji najuobičajeniji izraz za ugostiteljski objekt je birtija. Odlučili smo se malo poigrati s riječima.... Beertija je birtija u kojoj je naglasak na pivu! Nismo se željeli ograničiti isključivo na craftove, iako preferiramo takvu vrstu piva, te smo ostavili industrijska piva u ponudi jer iako je craft u ekspanziji, većina pivopija još s njime nije upoznata. Mijenja se kultura ispijanja piva, sve više ljudi zainteresirano je za craft, ali većina ljudi još uvijek konzumira komercijalna piva, ne zbog toga što im craft piva ne odgovaraju, već naprosto zbog činjenice da ih nisu još upoznali! I zato smatramo da je zgodno da ako netko dođe popiti industrijsko pivo, da ga zaintrigiraju i zanatska piva.... da osjeti razliku. Zato u našoj birtiji i jesu zastupljena sva piva: od sveprisutne komercijale do ekskluzivnih craftova, a sve kako bi gosti mogli osjetiti razliku i kako bi se s vremenom, konzumirajući komercijalna piva u objektu gdje postoji craft, zainteresirali i navukli na taj novi, a u biti stari ili najbolje rečeno novootkriveni pivski stil."
Adrijana nam kaže da je dosad zabilježen veći broj konvertita, posjetitelja koji su s komercijale prešli na craft, dok obratni slučajevi nisu zabilježeni. Ivan već 17 godina radi u ugostiteljstvu i ima feeling za ono što gosti žele. „Pivo i birtija, tj. Beertija? Zato što želimo napraviti jednu prisnu, domaćinsku atmosferu, nismo lounge bar niti to želimo biti, već beertija." U skoroj budućnosti planiraju imati tematske pivske večeri, večeri poezije, stand up komičare i sve ono što ide uz dobro pivo!
U ponudi imaju točeno Bernard dark lager i Osječko nefiltrirano koje se donedavno moglo degustirati isključivo na danima osječkog piva (stidljivi pokušaj Osječke pivovare da zakorače u (pseudo)craft vode na tragu Ambera Ožujske pivovare i Karlovačkog nepasteriziranog retro koje se reklamira pod sloganom „pivo kao nekad". Linija 5th element Daruvarske pivovare je priča za sebe, koja se ne može uspoređivati s prethodne tri. Riječ je o jedinstvenom slučaju prožimanja komercijale i crafta, kada komercijala nije na craft gledala kao na prijetnju, kao što je riječ u velikoj većini slučajeva, nego ga je inicirala i poduprla i plasirala kroz svoju distribucijsku mrežu te na taj način značajno proširila proizvodni asortiman tvrtke. American blond ale, zbog boje koja naginje jantarnoj u craft krugovima prozvan AAA - american amber ale, zatim Lela, zamiljiva pivska kupaža lagera i alea i naposljetku Bart - baltic porter; popularizaciju ovog specifičnog pivskog stila potpomogao je pad željezne zavjese. Balltic porteri počeli su se praviti u baltičkim državama Estoniji, Litvi, Latviji te Finskoj i Rusiji u 18. stoljeću. Izveden je iz engleskih portera koji su uvezeni na Baltik, no slatkoća i viši postotak alkohola čini ga sličnim ruskom Imperial stoutu. Zanimljivo stilsko prožimanje British portera i Imperial stouta. Na koncu konca Lela, Bart i Aba nisu pseudocraftovi već solidni craftoidi napravljeni manufakturnim stilom, bez obzira na to što su nastali u okrilju industrijske pivovare - doduše manje, ali ipak industrijske.
Osječko nefiltrirano pivo toči se samo na šankovima, nema ga u bocama i s obzirom na distribucijsku mrežu osječke pivovare uglavnom slavonski pilci mogu uživati u njemu. Činjenica je da se zbog sustava ekskluziva Osječko pivo može popiti tek u pokojem kafiću u centru grada ili na popularnoj osječkoj šetnici promenadi.
„Za osječko smo se odlučili i zato što želimo promovirati neku našu lokalnu pivsku priču - ipak je osječko prvo hrvatsko pivo. Tradicija pivarstva u Osijeku stara je preko 300 godina i sve je nekada bio craft, industrijski sustav proizvodnje razvio se tek u 20. stoljeću. Ali opet želimo imati i vezu sa suvremenim, internacionalnim pivskim trendovima... zato i nismo ni birtija ni pub ni house of beer, već i jedno i drugo... mi smo beertija!" Drugo točeno pivo je Bernard dark lager, „donedavno je i zmajsko bilo na točioniku, a bit će i opet kada završe selidbu", otkriva nam Ivan.
Baš u trenutku kada je nastajala ova reportaža došla je i pošiljka dugoočekivanog Gardena, prvog hrvatskog crafta u limenkama. Pivovara Garden sa zagrebačkog Žitnjaka po mnogočemu se razlikuje od ostalih craft pivovara - na jednom mjestu spaja proizvodnju i degustaciju, nudi mogućnost turističkih obilazaka i organiziranja evenata poput vjenčanja te privatnih i korporativnih partyja. Mjesto je atraktivno za takva događanja jer se nalazi u specifičnom industrijskom kompleksu. Ovaj projekt vodi Britanac s hrvatskom adresom, nekadašnji producent kultne reggae grupe UB 40 i organizator zadarskog Garden festivala, Nick Colgan.
„Od domaćih piva osim Garden Ale, IPA i stouta za sada imamo Zmajsko pale ale i Zmajsko porter te od Medvedgrada Gričku vješticu, fakin IPA i Crnu Kraljicu. Plan nam je da u bliskoj budućnosti obilazimo pivske festivale te dogovorimo suradnju s još nekolicinom hrvatskih craft pivovara", s entuzijazmom govori Ivan.
Od stranih piva imaju češke uzdanice Bernard (dark, amber i lager) te Malastrana original pils. Boje Belgije zastupaju Duvel te crveni i plavi Chimay. „Što se tiče engleskih piva imamo Iron maiden trooper i specijalitet kuće - Youngs double chocolate stout, crno pivo s crnom čokoladom. Irski Guinness nije craft, ali je pivska legenda. Od Nijemaca imamo Schneider tap 1, Schneider aventinus tap 5, Augustiner helles i Erdinger. Osim proširenja asortimana flaširanih piva, u planu imamo i rotacije na točionicima. Osluškujemo želje gostiju te im se i prilagođavamo", sa smiješkom nam govori Adrijana, naglašavajući da je uvjerena da craft pivarstvo nije samo prolazna moda i da će krug pravih znalaca i pilaca piva biti sve veći i postojaniji.
Fotografije Dražen Lazić