Badnjak

Pjenušave vedute   |   Mato Pejić   |   27.08.2008.     2041

Badnjak
Iako je ovogodišnjiBadnjak pao, evo, u nedjelju, dan kada se obično obilnije, raskošnije isvečanije blaguje, teško da će tko iznevjeriti tradiciju pročišćenja organizmaribom. Moderni je čovjek pak tu katarzu posnim, nemrsnim, mesom vodenih beštijaneraskidivo povezao s nirvanom koju donosi dobra kapljica, a mene to, opet,stavlja na velike muke.
Kako, naime, da vas nagovaram da pijete pivo, kako jeto primjereno ovoj kolumni, kada je u puku uvriježeno, i svi se zaklinju da jenormalno i prikladno, da se uz šarana, smuđa, a da ne govorimo o recimošanpjeru ili caru od ribe, zubacu, posegne za plavcem, bijelcem, crnjakom,gemištom, bevandom ili za dva u osam, dakle, za vinom. Sutra bi već, na Božić,po toj i takvoj logici stvari, recimo bez krzmanja i kolišanja – krivoj iklimavoj, ali nažalost sveprisutnoj, moglo biti drugačije, jer na puricu s mlincima ili bez njih, svejedno, aposebno na odojka, vrućeg ili hladnog, nije važno, itekako će dobro sjesti, pabogme i leći, čaša-dvije bistrog, zlatno-žutog, ojače zahmeljenog Staročeškog ilikojeg drugog piva.
Moglobi, ali već je jasno da se u mnogim i premnogim slučajevima, ni tada nećetočiti pivo. Takozvana nota svečanosti, koju si čovjek želi priuštiti o takovelikom i važnom blagdanu nagnat će većinu da se, rukovođeni malograđanskimshvaćanjem da je pivo za prost puk, a za finu gospodu vino, umjesto za holbuodluče za butelju. Pa i po cijenu manjeg užitka. Noblesse oblige.

Ako jeto taj princip, ako se svečana trpeza želi garnirati čime otmjenim i skupim, danam se ne spočitava priprostost, onda nije nužno da to bude vino, može tokomotno biti i pivo. Protekle je godine na hrvatsko tržište plasirano, pa ondai kupljeno, i popijeno, 170 tisuća hektolitara uvoznoga piva, što je golemihsedam posto ukupne nacionalne potrošnje, odnosno višestruko više od učešćastranog piva u drugim državama. Vrlo su često u pitanju zvučna imena, luksuznoopremljeni proizvodi, u šarmantnim bocama i s cijenom boljeg vina.
No, dali je dovoljno da pivo bude upakirano u celofan i skupo pa da ga razgrabesnobovi, ili za prođu stranih imena mora imati i štogod drugo. U Njemačkoj,recimo, također nema samoposluživanja, robne kuće i hipermarketa bez većegbroja stranih vrsta piva, no rjeđe su svjetski poznata imena, a pretežu boce snerazgovjetnim riječima koje su prevalile dalek put iz Meksika, Brazila iliKube, Kine i Japana. One, očito, mame svojim čarom egzotike, jer u proizvodnjiobičnih vrsta piva nitko se ne može mjeriti s Nijemcima, pa ne možete očekivatiod prosječnog švapskog pivopije da kupuje skupi Carlsberg ili Heineken, kada jedvostruko jeftinije domaće pivo znatno kvalitetnije od toga. Keine schance!
 
Ili, evovam Čeha, vodećih svjetskih pivopija. U anketi u kojoj je 1200 ispitanikaodgovorilo na pitanje zamislite da ste dobro ručali, ili naprosto imate tek nadobro pivo, a ne morate se obazirati na cijenu, već samo na svoj ukus, kojubiste marku poželjeli?, uz 75 vrsta čeških piva samo je 0,2 posto anketiranihspomenulo strane marke i to samo dvije – Guinness i Heineken.
A što jeonda s nama, otkud ovdje toliko stranog piva i odakle mu tako dobra prođa,unatoč višestruko većoj cijeni. Da li stvarno zbog toga što ljudi ponekad želepred drugim pokazati da žive iznad svojih stvarnih mogućnosti, pa posežu zaskupljim stvarima, ili su nam ipak svu tu stranjsku pjenušavu blagodat polokaleplave kacige, kojih ovdje imamo i puno više nego što nam treba. To bi moglobiti baš tako, jer niti smo mi neki poznavatelji uvoznih hmeljskih prerađevina,niti naše pivo puno zaostaje za vanjskim standardima. A osvajanje pivskekulture za nas je tek predstojeća zadaća. Premda se ne može reći da se stvarine kreću na bolje. Tako pivo u nas napokon prestaje biti strogo sezonsko piće ipolako se i konobari navikavaju da o temperaturi piva postoji propis, pa nepitaju baš svakoga hoćete li iz gajbe ili frižidera? Sve donedavno je omjerljetne i zimske potrošnje doduše bio čak 4:1, a sada je on gotovo prepolovljen,a ovih predblagdanskih dana Daruvarska je pivovara radila maksimalnimkapacitetom, baš kao usred ljeta.
Je lito, plus činjenica da se kroz pola desetljeća postojanja etabliralo i nametnulopotrošačima domaće Božićno pivo, kao posebna praznična ponuda, dovoljno da seporeknu one nesretne teze s početka? Na kraju, to nije ni važno – štogod da jeu čaši koju ste dignuli u zrak, neka vam je u zdravlje!

Objavljenona Radio Bjelovaru, 24.prosinca 1995.
 
    
 
    

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Mislim da je sada dobro vrijeme za jedno pivo
Franklin D. Roosevelt, američki predsjednik nakon potpisivanja New Deala, dokumenta koji je otvorio put ukidanju prohibicije

Nacrtaj mi krigl

Collins - Mike Danger-5_25-B.jpg
Collins - Mike Danger-5_25-B.jpg





Najnovije iz kategorije Pjenušave vedute