Alkohol je sve veći i veći problem
Nikad dovoljno upozorenja o štetnosti alkohola! Redovito na to skrećemo pažnju, jer cilj ove stranice nije da vas navedemo da pijete više, nego da pijete DOBRO, a svakako i to da pijete ODGOVORNO. Naročito je važno nikada ne smetnuti s uma da pivo i volan ne idu zajedno i da u slučajevima kada popijete NIPOŠTO ne sjedate za volan.
Upozorava na to i HAK revija u novom broju, donoseći opsežan članak o rezultatima najnovijeg istraživanja koje svjedoči o povećanju konzumacije alkohola u nas:
U odnosu na prethodna istraživanja, koja su rađena 2011. i 2015. godine, vidljiv je porast konzumacije alkohola sa 71,8 posto odraslih koji su konzumirali alkohol u 2011. godini na 83 posto odraslih koji su konzumirali alkohol u 2019. godini Piše: Iva Vidović Pocrnić u novom broju časopisa Hrvatskog auto kluba.
KOMUNIKACIJI S HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO I MINISTARSTVOM UNUTARNJIH POSLOVA o povećanju, odnosno smanjenju konzumacije alkohola i problemima koje alkoholizirani vozači mogu donijeti na prometnicama, može se zaključiti kako unatoč velikom porastu konzumacije alkohola me_u populacijom, s druge strane raste i broj prometnih nesreća koje su uzrokovali vozači pod utjecajem alkohola u prvih devet mjeseci ove godine.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova priopćili su da je u devet mjeseci 2021. godine u usporedbi s istim razdobljem 2020. godine ukupni broj prometnih nesreća koje su skrivili alkoholizirani vozači u porastu, ali je važno naglasiti da su u padu nesreće sa smrtno stradalima i teško ozlijeđenim osobama, a porast se odnosi na nesreće s lakše ozlijeđenim osobama i materijalnom štetom. Tako je prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama bilo manje za 31,7 posto, a nesreća s teško ozlijeđenima manje za 13,2 posto. Tako_er, broj smrtno stradalih osoba je manji za 27,1 posto, a teško ozlijeđenih za 15,9 posto, dok je broj lakše ozlijeđenih veći za sedam posto. Prema statističkim pokazateljima u 2020. godini, u usporedbi s 2019. godinom, broj prometnih nesreća koje su skrivili alkoholizirani vozači je u padu, kao i broj smrtno stradalih i lako ozlijeđenih osoba u tim nesrećama. Prema podacima, prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama bilo je manje za 4,8 posto, a nesreća s ozlijeđenima manje za 5,6 posto. U devet mjeseci 2021. godine udjeli svih prometnih nesreća i svih stradavanja su u padu. U devet mjeseci 2021. godine vozači pod utjecajem alkohola skrivili su 13,8 posto prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama, 16,9 posto nesreća s teško ozlijeđenima i 15,5 posto nesreća s lakše ozlijeđenim osobama. Na području svih policijskih postaja u Republici Hrvatskoj neumorno se provode preventivno represivne akcije kojima je cilj osvještavanje sudionika u prometu o opasnostima vožnje pod utjecajem alkohola, ali i drugih teških prekršaja, poput nedozvoljene brzine, korištenja mobitela u vožnji ili nekorištenja sigurnosnog pojasa, koji dovode do prometnih nesreća i zbog kojih sudionici smrtno stradavaju ili budu teško ozlijeđeni. Svaka policijska akcija praćena je medijskim najavama i izvješćima o njezinim rezultatima, cime se želi postići veće poštovanje prometnih propisa i pravila te utjecati na razinu sigurnosti u prometu, zaključuju iz MUP-a.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo također veliki trud ulažu u edukaciju i prevenciju, a ponajviše su fokusirani na edukaciju mladih, zakonsku regulativu prodaje alkoholnih pića mlađima od 18 godina i regulativu vezanu za upravljanje motornim vozilima pod utjecajem alkohola.
- Smatramo da poseban problem u Hrvatskoj predstavlja velika dostupnost alkohola - poručuje prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u HZJZ-u.
- Prijedlozi Svjetske zdravstvene organizacije u cilju smanjenja konzumacije alkohola su povećanje cijena alkoholnih pića, zabrana reklamiranja alkoholnih pica, ograničavanje vremena prodaje alkoholnih pica i zabrana prodaje alkohola na benzinskim pumpama. U cilju povećanja svijesti o štetnosti alkoholnih pica predlažu posebno označavanje ambalaža alkoholnih pica upozorenjima za trudnice te zdravstvenim tvrdnjama koje upućuju na moguće zdravstvene rizike. U cilju smanjenja potražnje, preporučuju niz mjera jačanja socijalnih i emocionalnih kompetencija, poglavito djece, kroz školske kurikulume te osnaživanje i povezivanje mladih kroz sportske i druge konstruktivne aktivnosti, uz angažman roditelja. U okviru zdravstvene zaštite nužno je provoditi screening, tj. intervencije za rano otkrivanje osoba u riziku za razvoj ovisnosti uz kratku intervenciju s ciljem podizanja svijesti o osobnom riziku za razvoj ovisnosti, savjetovanja i motiviranja za prestanak pijenja, koju treba provoditi na razini primarne zdravstvene zaštite - rekla je Štimac Grbić.
Kad govorimo o porastu konzumacije alkohola me_u Hrvatima, statistike su poražavajuće. Posljednje veliko istraživanje koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Institutom Ivo Pilar pokazuje povećanje od 11,2 posto. Naime, u odnosu na prethodna istraživanja koja su rađena 2011. i 2015. godine, vidljiv je porast konzumacije alkohola sa 71,8 posto odraslih koji su konzumirali alkohol u 2011. godini na 83 posto odraslih koji su konzumirali alkohol u 2019. godini. Prema tom istraživanju, alkohol su najviše konzumirale osobe u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, dok su u posljednjih mjesec dana alkohol najčešće konzumirale osobe u dobnoj skupini od 15 do 24 godine. Kao najčešća dob prve konzumacije alkoholnog pića među odraslima i mlađim odraslima je između 15 i 17 godina. Alkohol je veliki problem i u prometu, a nakon što skrive prometnu nesreću ili posrnu u životu na neki drugi način, tek tad osobe s problemom dolaze po pomoć. Osim prevencije, na smanjenje broja alkoholiziranih vozača u prometu sigurno mogu utjecati velike kazne propisane Zakonom o sigurnosti na cestama kojim su povećane novčane kazne za vožnju pod utjecajem alkohola. Tako ce npr. osoba koja “napuše” između 0,5 i 1 promila biti kažnjena novčanom kaznom od 3000 do 5000 kuna, do 1,5 promila od 5000 do 50.000 kuna, dok osoba uhvaćena da upravlja vozilom pod utjecajem droge ili lijekova, osim novčane kazne od 10.000 do 20.000 kuna, može biti kažnjena i kaznom zatvora do 60 dana. I biciklisti te vozači zaprežnih kola mogu biti kažnjeni s 500 kuna. Naravno, uz novčane kazne, tu je i oduzimanje vozačke dozvole u trajanju od 3 do 12 mjeseci, ovisno o težini djela za koje se osoba tereti. Prema Kaznenom zakonu, krivac za smrt u prometu može dobiti maksimalnu kaznu od 15 godina zatvora. Obijesna vožnja pod utjecajem alkohola do 1,5 promila može vam donijeti kaznu u trajanju do tri godine, a teška tjelesna ozljeda ili oštećenje imovine do pet godina zatvora.
- Kad govorimo o alkoholu, jer se radi o vrlo raširenom sredstvu ovisnosti, ljudi vrlo kasno prepoznaju da postoji problem te se vrlo kasno javljaju liječniku zbog problema vezanih uz prekomjernu uporabu alkohola. Kad se osoba javi zbog problema vezanih uz prekomjerno pijenje, najčešće se radi već o razvijenoj ovisnosti te se takve osobe najčešće upućuju na bolničko liječenje. Me_u hospitaliziranima zbog mentalnih poremećaja najviše je onih koji su hospitalizirani zbog poremećaja uzrokovanih alkoholom - zaključuje Štimac Grbić.
NA LIJEČENJE UGLAVNOM ZBOG SUDSKE ODLUKE
Koliko kasno zapravo ovisnici o alkoholu dolaze po pomoć?
- Veliki dio ovisnika o alkoholu liječi se zbog toga što je na liječenje natjeran sudskom odlukom. Budući da ne postoji Registar osoba liječenih zbog ovisnosti o alkoholu, jer alkohol spada u tzv. legalne droge, HZJZ ne raspolaže točnim podacima o uzrocima dolaska na liječenje, ali se sigurno može reci da je veliki dio ovisnika o alkoholu na liječenju upravo iz tih razloga. Nažalost, najčešće je to nekakva veća trauma vezana ili za nastanak nekakve tjelesne bolesti ili ozljede, nerijetko nastale u prometu, zbog vožnje pod utjecajem alkohola, ili su životne okolnosti u kojima osoba više ne može adekvatno funkcionirati ni ostvarivati svoju društvenu ulogu. Nerijetko su osobe na liječenje došle zbog počinjenja nekog kaznenog djela, odnosno sudskom odlukom, ili su se suočile s kriznim situacijama u životu u smislu rastave braka, ultimatumom od strane supružnika, ili ekonomskim krahom - objašnjava dr. sc. Danijela Štimac Grbić.
Izvor HAK revija
