Svaki iole veći zaljubljenik u pjenušavu tekućinu i(li) pratitelj ove stranice zna da je motiv jarca čest na pivskim etiketama, a zna i zašto – zato što se jedan pivski stil, nastao u Njemačkoj početkom 16. stoljeća zove imenom Bock (jarac) zbog iskrivljenog izgovora imena grada Einbecka u kojem je kuhano. Danas pivo s jarcem na etiketi možemo kupiti u svakom hrvatskom dućanu i popiti točeno u mnogim pivnicama. Riječ je o češkom pivu Kozel iz Velikih Popovica, no iako se zove po jarcu i nosi sliku jarca na etiketi, to je obični lager (u svijetloj i tamnoj varijanti) i nema veze s Bockom kao pivskim stilom. A evo i zašto.
Kratku priču o tome nalazimo kod Čeněka Zíbrta u knjizi Z historie piva (Iz povijesti piva): Ljubazni čitatelj u prethodnim je poglavljima već upoznao različite nazive staročeških piva i primijetio da je najboljim pivom bio smatran „mužjak” ili „mužjačić” pa onda „ožujsko” (mařec), pivo kuhano u ožujku, koje se po češki naziva „březňák” (od riječi březen – ožujak).
U skladbama i zapisima straročeškim često biva riječ o pivu gorkom, kao što je nejednom bilo navedeno. Uglavnom je „martovsko” pivo gorko imalo prednost pred pivom bijelim i pred ostalima, kako možemo zaključivati iz pojedinih zapisa u knjigama praških pivara (na primjer u knjizi arhiva kraljevskog grada Praga, br. 352,1.55b – godina 1682.). Gorko pivo kod naših starih nazivalo se „horčák” ili „hořčák” ili pak „horanda” (sve dolazi od riječi hořký – gorak). Vjerojatno je čitatelju bilo čudno da se do sada nigdje nismo dotaknuli piva sada tako omiljenog, nazvanog „kozel” (jarac). To nije pivski naziv staročeški i uopće to nije naziv izvorni. Nastao je pučkom etimologijom – narod je prema imenu grada gdje je pivo toga tipa bilo izvorno kuhano, tijekom vremena zasnovao sadašnji naziv novijeg porijekla..
Nastanak novog naziva dosta je zanimljiv. Opširnije se time zanima gospodin gimnazijski ravnatelj J. Černý: Za jako, crno pivo Nijemci imaju izraz „Bockbier” i na boce stavljaju sliku jarca, koji drži čašu crnog piva, dovodeći tako naziv piva u korelaciju s jarcem, koji također krasi i loga i zaštitne znakove pivovara, gostionica i slično. Česi pod njemačkim utjecajem također u novije vrijeme ovu vrstu piva nazivaju „kozel” (jarac) i također viđamo pivske boce sa slikom jarca kao znakom za vrstu jakog crnog piva.
To pivo, međutim, ni u Njemačkoj nema veze s jarcem. U Schrankovoj knjizi o pivu zapisane su potankosti o tome. Grad Einbeck kod Hannovera proslavilo se glasovitim pivom. Lokalni naziv Einbeck postupno je mijenjan u riječ Einbock, dalje: Ein Bock (Jedan jarac) a na kraju samo „Bock” – otud nastaju raznolika tumačenja naziva crnog piva, kod nas imenovanog izrazom „kozel” (jarac) prema njemačkom nazivlju.
Bock pivo kuha se u više raznih varijanti – Maibock (majski, svibanjski jarac) odlikuje se jačinom od 63, do 7,5 posto alkohola, Ur Bock (6,2 – 7,2 ABV), Doppelbock (6,5 – 10 ABV), Eisbock (9 – 14 ABV) i svi osim Maibocka su od tamno jantarne, preko smeđe do crne boje i kako vidite, s udjelom alkohola od preko šest posto pa čak do 14 posto. Ka<d pogledate portfolio Velikopopovičkog Kozela, u njemu se nalazi šest vrsta piva, a najviše alkohola od (samo) 4,8 % ima specijal po imenu Kozel Mistrův Ležák, dok ostali brendovi – Kozel Desetka, Jedanaestica, Rezano i Crno imaju od 3,8 do 4,7 posto alkohola (šesta vrsta je bezalkoholni Kozel). Dakle, danas u toj pivovari u praškom predgrađu (a u sastavu koncerna Plzeňský Prazdroj) od „kozela“ nema ni „k“, a ime i znak, pa i živa maskota – jarac Olda nasljeđe su iz prošlih vremena.
A o njima, o tim vremenima i nastanku slike jarca na etiketi piva, postoji zanimljiva priča, koju je zapisao Zdeněk Susa u knjizi Velika češka pivska knjiga: Mjesna legenda kaže da je taj zaštitni znak naslikao nekakav lutajući francuski slikar, koji je na taj način htio barem djelomično podmiriti dug, koji je iza sebe ostavio u pivovari. Navodno se ovdje zadržao puno duže, nego što je prvobitno planirao. U sklopu trase razgledanja pivovare, kojom provode posjetitelje, nalazi se i ograda na pivovarskom dvorištu. Kod te ograde valja vam sućutno zastati i ispustiti uzvik divljenja. U toj ogradi se naime ponosno kreću dvije žive maskote, jarci Olda I. i Olda II. Pivovara se naime drži svoga imidža - kamo god da se okrenete, na vas gleda neki jarac.
U Velikim je Popovicama prva šarža piva skuhana 15. prosinca 1874. U ono vrijeme to je bila nova pivovara nedaleko od Praga, a iza njezina osnutka stajao je František Ringhoffer, bogati industrijalac i gradonačelnik Smíchova, koji je 1870. kupio zemljište u Velikim Popovicama i odlučio postaviti modernu pivovaru. To je značilo malu revoluciju za Popovice koje su tada bile selo. Nova radna mjesta, prestiž i vlastito pivo. Kada je pivovara dovršena krajem 1874., i 15. prosinca skuhano prvo pivo, uspjeh je došao odmah. Samo godinu dana kasnije prodano je 18 tisuća hektolitara. Osim toga, Ringhoffer je bio vizionar. U proizvodnju je uveo najsuvremenije tehnologije za svoje vrijeme, a pivovara je brzo rasla. Na prijelazu stoljeća, godišnja proizvodnja približavala se 90 tisuća hektolitara, a ime Popovice odjeknulo je daleko izvan granica regije. I upravo je tada rođeno ime Kozel. Jaka tamna piva tipa bock u Češkoj su se popularno nazivala "kozel", pa je tako bilo i s jakim tamnim lagerom iz Popovica.
Nakon nacionalizacije poslije Drugog svjetskog rata, pivovara se suočila s nedostatkom radne snage pa je 1951. počela zapošljavati žene, što je bila smjela odluka za to vrijeme. Žene su se brzo dokazale i u roku od nekoliko godina činile su gotovo polovicu zaposlenika. Još jedna prekretnica dogodila se 1965. Kozel je postao prva pivovara na svijetu koja je počela isporučivati pivo u tankovima. Svježe pivo išlo je ravno u pivnice, gdje se točilo izravno iz spremnika, bez nepotrebnog punjenja u kegove. Nakon 1989. pivovara se vratila u privatne ruke i kasnije postala dio Plzeňskog Prazdroja.
