Pivnica.net
Banner

Europa

Adela nije večerala

P.N.   |   02.12.2011.     2787

Adela nije večerala

Film Adela nije večerala češkog režisera Oldřicha Lipskog iz 1977. godine smatra se tipičnim primjerom parodijske znanstvene fantastike i uvršten je u antologiju sedme umjetnosti. No u tom filmu sa slavnim američkim literarnim detektivom Nickom Carterom odana je i počast praškim pivnicama.

Nick Carter američki je detektiv, koji se u novinskim krimićima iz pera Johna Coryella prvi put pojavio još 1886. godine, u prvom desetljeću dvadesetog stoljeća počeo je izlaziti tjedni magazin pod njegovim imenom, a tridesetih godina snimane su radijske drame o njegovim slučajevima. Šezdesetih godina uspjeh Jamesa Bonda potiče novi val popularnosti ovog detektiva, a po predlošcima detektivskih romana o njegovim pustolovinama nastali su brojni stripovi i filmovi. Kada su 1977. godine scenarist Jiří Brdečka i režiser Oldřich Lipský u praškom studiju Barandov snimali znanstveno fantastičnu parodiju na jeftine detektivske sveske, smještajući radnju u češki glavni grad Prag, posegnuli su za planetarno popularnim likom čuvenog američkog detektiva Nicka Catera. On, kao, dolazi u češku metropolu riješiti zamršeni slučaj, a pomaže mu domaći policajac komesar Ledvina.  U filmu Adela nije večerala (Adela ještě nevečeřela) glavni je junak zapravo biljka, biljka mesožderka, oko čije se bizarne sklonosti da se hrani ljudskom krvlju pletu svi komični kalamburi. Biljku ljudožderku uzgoji zlotvor grof von Kratzmar, da bi se osvetio svom nastavniku biologije, zato što mu je uvijek davao jedinice. Film u kojem glume Rudolf Hrušinsky i Michal Dočolomansky ušao je u sve antologije i danas ga drže za briljantan primjerak svoga žanra, a obiluje i uvjerljivim specijalnim efektima. Uza sve ima naročit značaj i za pivopije i pivski turizam češkog glavnog grada. Pokazujući naime svome prekooceanskom gostu znamenitosti Praga, komesar Ledvina vodi Nicka Cartera u niz čuvenih praških pivnica, mapirajući tako pivsku turističku trasu.

Na taj nas nadasve zanimljiv fakt podsjeća u svom prvom broju novi magazin za pivopije Pivni guru  u rubrici Filmske gostionice. Tekst Jana Pajera opisuje pivnice u koje su zalazili Carter i Ledvina uz naznaku njihove sudbine, odnosno današnjeg stanja:

1. U tří pštrosů (Kod tri noja)

Trg Dražickoga u smjeru Karlova mosta

„Nekako mi je to izlaganje osušilo glasnice. Pili ste nekad plzenjsko pivo? Ne? Molim..."

Zgrada u kojoj se danas nalazi luksuzni hotel i restauracija U tří pštrosů, potječe s kraja 16. stoljeća. No, navodno je ovdje još u srednjem vijeku stajala pivnica u koju je zalazio Karel IV., nadzirući gradnju današnjeg Karlovog mosta. Zgradu je podigao Jan Fux, trgovac nojevim perjem, današnjim modnim hitom. On je bio taj koji je na fasadu dao naslikati zaštitni znak toga mjesta - tri noja. Godine 1714. tu je Armén Deodat Ramajan otvorio prvu prašku kavanu. Danas tu ne zalazi baš mnogo Čeha.

2. U krále brabantského (Kod brabantskog kralja)

Thunovska ulica 15

„I ovo je također povijesni spomenik. Tu je dolazio Václav IV., ale najvažnije je da ovdje imaju delikatesne suhe kobasice." „A plzenjsko nemaju?" „Hmmmmm..."

Danas je tu srednjevjekovna krčma koja priređuje predstave za turiste, kakve se iz Dětenica šire po čitavoj zemlji, a navodno su nastale još 1475. godine. Navodno su godinama u ovu krčmu zalazili su magistar Kelly, Arcimboldo, ali i Jaroslav Hašek i Karel Čapek. Sadašnji izgled a lá srednji vijek i goleme dimenzije, djelo su modernog doba. Ako volite srednjevjekovne sljeparije i „uvrede", otiđite tamo na kablić piva.

3. U Vejvodů

Jilska ulica 4

Izvorno dvije zgrade s početka 15. stoljeća. U 16. stoljeću tu je bila pivovara U Goliášů. Grb na zgradi pripada starogradskom gradonačelniku (primatoru) Mikulašu Františeku Turku iz Roznthala i Šturmfelda, po kome se zgrada u 17. stoljeću zvala U Turků. U 18. stoljeću zgradu je kupio Václav Vejvoda iz Stomberka. Godine 1910. u stražnjem je dvorištu izgrađena izložbena dvorana, koja je pet godina kasnije pretvorena u kino. Danas je to golema pivnica s uglavnom turističkom klijentelom, ali s primjereno očuvanom atmosferom. Zna tu biti prilična gužva.

4. U Bonaparta (Kod Bonaparte)

Nerudina ulica 29

„U krčmi Kod Bonaparte na Maloj Strani

Sjede praški boemi uz zlatni sok isto zvani

Kao kipar bez žuljeva svaki ruke ima

Penju se na stol, pjevaju, hajmo malo k njima

Zlatan, zlatan, zlatan naš Prag je taj

Zaludu, zaludu, zaludu trud ti je znaj

Ako tražiš zlatnije mjesto

Tko dalje traži, Čeh čudan jest to.

Zlatan, zlatan, zlatan je taj naš Prag,

Česima, Česima, Česima toliko drag.

Tko god ga, tkogod ga s Petřina vidi

Od sreće plače i zbog tog se ne stidi.

Umorni im kelner kaže: Dečki dost je bilo

Moraju iz Bonaparte milom ili silom

Al boemi naši praški još pjevati hoće

Dok silaze Nerudovom čuješ sotto voce."

Tako je čuvenu pivnicu U Bonaparta opjevao Ivan Mládek sa svojim Banjo bendom, a ta je gostionica inspirirala među ostalima i underground skupinu Psí vojaci, koja je također snimila pjesmu o tom kulturnom mjestu, na koje danas svraćaju praktički jedino turisti.  

5. U černého vola (Kod crnog vola)

Loretanski trg 1

Čuvena pivnica iz 16. stoljeća, nalazi se nasuprot ministarstva vanjskih poslova i Lorete. Ovdje ćete naći mješavinu posjetitelja od lokalnih štamgasta preko uglađene gospode do turista, prema kojima posluga zna biti krasno bezobrazna. Ta tradicija potječe još od gostioničara Josefa Brinde, koji je za Prve republike bio nadaleko čuven po pogrdama, kojima je častio svoje goste. Govorilo se da on tu nije radi gostiju, nego su gosti tu radi njega. Devedesetih godina prijetila je opasnost da u okviru male privatizacije pivnica nestane ili da je pretvore u luksuznu restauraciju, po cijenama nedostupna lokalnom stanovništvu. Stoga je utemeljena udruga za spas gostionice, čiji su članovi napisali pismo tadašnjem ministru privatizacije Tomašu Ježeku s molbom o izuzeću od privatizacije, s tim da sami preuzmu brigu o pivnici. I radi i dan danas.

6. U Fleků

Křemencova 11

„Divota. Čovjek točno osjeti dah povijesti." „Ovdje je povijest stvarno dahnula! Kad vas baš zanima povijest, ja tomu kažem 'povijesni datum'. Rodilo se Flekovo pivo."

Pivovara U Fleků jedina je pivovara u srednjoj Europi, u kojoj se pivo kuha duže od petsto godina, od 1499. Dolaskom komunizma poduzeće je nacionalizirano i kao turistička atrakcija sačuvana kao jedina čehoslovačka mini pivovara. Godine 1991. pivovara je vraćena izvornim vlasnicima, obitelji Brtník. Čuvena je po svojoj crnoj trinaestici, ali posljednjih godina pretvorila se u tužni kabaret za turiste, uglavnom one s Istoka. Dovoljno je tamo otići jednom.

7. U mecenáše (Kod dobrotvora)

Malostranski trg 10

Vinarna U mecenáše u domu U zlatého lva (Kod zlatnog lava) postoji još od vremena Rudolfa II. Njegovi gosti navodno su bili i Tycho Brahe, Johannes Kepler, Adrien de Vries i drugi renesansni kavaliri. Sam dom stoji na mjestu izvorne gotičke sladare, od koje su sačuvani gotički podrumi. Na njihovom mjestu bio je 1587. godine izgrađen renesansni građanski dom, koji je godine 1608. nadograđen za jedan kat. Jedna je od rijetkih zgrada u Maloj Strani, koji je sačuvao svoj izvorni izgled. Pred zgradom je nekad stajao drveni magarac s oštrim hrptom na koji su kao na stup srama posađivani prijestupnici. Godine 1747. u domu ne utemeljena prva praška zalagaonica, koja je kasnije preseljena u susjednu zgradu U tři zlatých korun (Kod tri zlatne krune). Današnja vinarna U mecenáše je čudnovata ostavština patinirane normalizacijske vinarne sa smeđim namještajem i prepariranim životinjama, dakako i s fantastičnim cijenama. Najjeftiniji gulaš stoji 240 kruna (oko 80 kuna).

8.  Sněmovni 172

U jednom kadru filma komesar Ledvina vodi svoga gosta detektiva Cartera i u pivnicu u ulici Sněmovní na broju 172 (u prijevodu Skupštinska ulica, a nekada se zvala Pětikostelni, odnosno Pećka, ili Pečuška), međutim, tu su autori očito pustili mašti na volju, jer na toj adresi nikad nije bio ugostiteljski objekt. Haustor kroz koji prolaze filmski junaci vodi u otkriveno dvorište, a autorima filma se najvjerojatnije sviđao pogled na crkvu svetog Nikole, koji se odatle pruža. U domu nasuprot skupštinske vijećnice danas su uglavnom stanovi narodnih zastupnika i senatora.

„Komesaru, hvala vam. Taj vaš Prag me stvarno osvojio. Te stare palače, ti velebni hramovi..." „A još nismo bili U Pinkasů. Tamo radi pipničar, koji svoje pivo uistinu mazi."

Preveo i prepjevao, obradio, priredio i komentirao Mato Pejić

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

"Pivo za kojim jako žudite zacijelo će biti:

Nacrtaj mi krigl








Najnovije iz kategorije Europa