Karlovački Dani piva uskoro kreću s 36. izdanjem u bezmalo četiri desetljeća postojanja. Prvi put su održani u rujnu 1984. godine i okrugli 40. rođendan proslavit će nagodinu. Od samog početka ova manifestacija, prvi put organizirana u sklopu proslave 130. obljetnice pivovare, zamišljena je kao pučka svečanost po uzoru na slavni münchenski Oktoberfest.
„Stjecajem okolnosti, zbog vrlo korektnih i međusobno uvažavajućih odnosa Pivovare i aktualne gradske vlasti, niknula je ideja da grad Karlovac u zajednici s Karlovačkom pivovarom organizira pivarsku svečanosti u trajanju od nekoliko dana, a koja bi bila promotivnog karaktera i za Karlovac i za Karlovačku pivovaru. Ishodište svemu je Oktoberfest u Münchenu, svjetski poznato pivarsko okupljanje,“ piše u knjizi Karlovačka pivovara i radni vijek jednog pivara nekadašnji dugogodišnji generalni direktor Pivovare Ljudevit Mejaški, koji je bio i jedan od glavnih pokretača i organizatora ove manifestacije.
Premda je sredina osamdesetih godina obilježena ekonomskom krizom, koja je snažno pogađala sve „privredne subjekte“ u cijeloj Jugoslaviji, Karlovačka je pivovara odlučila dostojno proslaviti svoj veliki jubilej, ali i Upravni odbor Poslovne zajednice industrije piva i slada Jugoslavije prihvatio je ideju da se u Karlovcu održi pivarska pučka fešta na razini države. Pripreme za proslavu teku u ozračju lijepih poslovnih rezultata – prethodne 1984. Karlovačka pivovara ostvarila je u mjesecu srpnju najveću proizvodnju i prodaju među 29 jugoslavenskih pivovara i s ukupnom godišnjom proizvodnjom od 689 tisuća hektolitara piva i 75 tisuća hektolitara bezalkoholnih pića, dobila je drugu zlatnu plaketu Monde Selection, asortiman proizvoda proširila paletom voćnih sirupa, uredila restoran društvene prehrane s mogućnošću pripreme tisuću obroka dnevno i sa Zagreb filmom sklopila ugovor o snimanju filma čiji je redatelj oskarovac Dušan Vukotić. U povodu jubileja tiskan je poseban broj lista Karlovačka pivovara.
Ljudevit Mejaški u svojoj knjizi spominje i rezerviranost lokalnih vlasti, koje nisu baš blagonaklono gledale na masovno okupljanje naroda, jer je ono s aspekta vlasti bilo potencijalno žarište otpora režimu. Ni direktore ostalih pivovara, naročito Ljubljanske, Zagrebačke i Beogradske, nije bilo lako uvjeriti da Dani piva i ubuduće trebaju biti u Karlovcu, jer je svaki ovu manifestaciju vukao u svoj grad. S vremenom su, međutim, svi olabavili, pa je festival ostao u gradu na četiri rijeke, uz sve veću i otvoreniju podršku mjesnih institucija. N a kraju, 2014. godine Grad raspisuje natječaj za preuzimanje kompletne organizacije festivala, pa se u toj ulozi izmjenjuje nekoliko subjekata, a kao prvi firma Fest, koja Dane piva organizira sljedeće četiri godine.
„Dakle, prvi Dani piva u Karlovcu su održani 1984. godine i to na prostoru tadašnjeg Trga maršala Tita (danas Trg bana Jelačića) a održavali su se od 5. do 12. rujna,“ piše Lj. Mejaški. Na sajmu piva svoje je proizvode predstavilo dvanaest pivovara s prostora bivše države. Velika atrakcija bilo je pivo koje se besplatno točilo iz glava lavova na zdencu na središtu trga. Zlatka sa zdenca, simbol sunca i obilja, bila je godinama zaštitni znak Dana piva.
„Odvijao se bogat zabavni i kulturni program u kojem su sudjelovale brojne estradne zvijezde i KUD-ovi. Treba reći da su uz ovu manifestaciju oživjeli i drugi gradski prostori na kojima su se održavale predstave i izložbe. Jednostavno rečeno, Dani piva su probudili Karlovac,“
Uspjeh manifestacije i atmosfera koju su Dani piva širili oko sebe iznenadila je i same organizatore, a priredba je iz godine u godinu rasla i brzo prerasla granice Hrvatske te privlačila pivoljupce iz drugih republika, postavši najvećim pivskim festivalom nakon Oktoberfesta. Karlovačka pivovara bila je iznimno ponosna na taj rezultat.
Kada je počeo Domovinski rat u Karlovcu se nisu mogli organizirati Dani piva, pa je nakon šest izdanja manifestacija preseljena u Ozalj kako se tradicija ne bi prekinula, a kada su se za to stvorili uvjeti vraćena je u Karlovac. „Tako su 1994. godine prvenstveno zaslugom Karlovačke pivovare (2. – 11. rujna) održani sedmi Dani piva i to na novoj lokaciji uz gradsku tržnicu.“ piše LJ. Mejaški. Razlozi za to su bili sigurnosne prirode, jer još uvijek je trajao rat. I sljedeće godine festival je održan na istom mjestu, a od 1996. do 1998. održavan je na izvornoj lokaciji – središnjem gradskom trgu.
No, gradska vlast je zaključila da je trg neprikladan prostor za ovu priredbu, pa je za nnju izgradio novi prostor izvan stare gradske jezgre. „Mnogi i danas žale za vremenima kad su Dani piva održavani u središtu grada. No, bilo kako bilo, 13. dani piva po prvi put su održani na novoj lokaciji uz rijeku Koranu.“
Po ocjeni gospodina Mejaškog iz knjige Karlovačka pivovara i radni vijek jednog pivara najvažniji su Dani piva oni prvi iz 1984. godine, a najbolji su bili 2003. kada su podržani na 6000 kvadrata natkrivenog šatorskog prostora. Estradna elita nastupala je tada u dva šatora istovremeno, pa su posjetitelji svakog dana mogli birati između dva izvođača. Uz to na središnjoj pozornici odvijao se program međunarodnog festivala folklora na kojem su nastupali ansambli iz sedam europskih zemalja, a održan je i 3. sajam obrtništva, te iizložna automobila. „Naročito dojmljiv čin svih dana piva je svečano otvaranje i mimohog sudionika karlovačkim ulicama.“
O Danima piva mediji su redovito izvještavali, a vijesti o manifestaciji nalazimo i u reviji Svijet piva„ glasilu Strukovne grupacije industrije piva i slada, u čijem broju 24 iz 1999. godine čitamo: „Trinaesti po redu tradicionalni Karlovački dani piva 99 održani su krajem ljeta ove godine na novoj lokaciji u sportskom rekreacijskom centru Korana. Nova lokacija smještena je uz desnu obalu Korane, a kako su naglasili organizatori, svojom je opremljenošću omogućila daljnji razvoj pivarske priredbe, koja je već odavno postala najveći pivski i pivopijski događaj južno od Bavarske i Münchena.
Za tu priliku načinjena je i najveća pozornica na otvorenom u Hrvatskoj, površine od 180 četvornih metara, visine od gotovo sedam metara. U ovu je manifestaciju iz karlovačkog proračun a investirano oko osam milijuna kuna. Tako je nastao grad šatora i štandova pivovara te ugostitelja na prostoru od 30.000 četvornih metara, središte kojih je bio šator Karlovačke pivovare.
Organizatori su se pobrinuli za cjelodnevne zabavne programe i različite promocije. Nastupio je cijeli niz poznatih imena iz svijeta estrade, kulturno umjetničkih društava, zborova, sportaša... Na priredbi se okupilo i mnoštvo predstavnika hrvatskih pivovara i uvoznika stranih piva, tako da se na Danima piva ove godine moglo kušati oko 40 različitih marki piva. Pravi pivopijski raj! Ne čudi da je stoga priredbu posjetilo oko 200.000 posjetilaca.
Dakle, u programu je bilo mnogih promjena, maltene iz godine u godinu se varirala tema, mijenjali organizatori (uz Karlovačku pivovaru, koja je preuzela uloga glavnog pokrovitelja i sponzora) a vrhunaravni princip bio je i ostao: angažirati što zvučnija imena s estrade, kako bi se privukao što veći broj ljudi da se proda što je moguće više piva. Broj posjetitelja, zabilježeno je na Wikipediji, vrti se oko 200 tisuća, što je uistinu respektabilno.
A festival kao festival. Što bi rekao Đorđe Balašević – jedni ga hvale, drugi žale, treći kažu: e, moj brale, taj je bio kvaran ko šupalj zub. Ali to ne govori toliko o festivalu, koliko o našim naravima i ukusima. „Najstarija pivarska fešta u Hrvatskoj – Karlovački dani piva u proteklih četvrt stoljeća saživjela je s gradom na četiri rijeke i postala dio njegove osobnosti. Neki Karlovčani Dane piva doslovno obožavaju toliko da za vrijeme trajanja pivarijade uzimaju godišnji i dižu kredite, nekima idu na živce, ali većina, barem jedanput, navrati na pivce,“ pisao je prije deset godina KA portal u opsežnoj analizi priredbe kojom najavljuje aktualno izdanje manifestacije: Karlovačka peta rijeka, kako simpatična kovanica obilježava - rijeku piva, ponovno će poteći 24. kolovoza 2012. i trajat će do 2. rujna. Koncepcija ovogodišnje manifestacije prvi je korak ka vraćanju na početne zamisli - povratak drugih pivovara, jak obrtnički sajam uz prezentacije tradicionalnih obrta, popratni sadržaji poput pivarske izložbe, uvođenje reda među štandove, pomaci u glazbenom dijelu programa.
Zatim kolege s portala podsjećaju na početke festivala, pa navode i ove zani mljive podatke: U velikim šatorima nalazili su se točionici svih pivovara sudionika, bon za pivo kupovao se na blagajni i onda se moglo pričekati osvježenje u redu. Krigla od pola litre stajala je manje od jedne njemačke marke što je bila cijena povoljnija nego u bilo kojem kafiću i to iz razloga jer je Odlukom Skupštine Općine Karlovac pivo na Danima piva bilo oslobođeno posebnog općinskog poreza na promet proizvoda i usluga. Organizatori su se poveli računicom da je prosječna plaća bila dostatna da se popije između 800 i 1.100 krigli dok je danas situacija znatno drugačija - sretni su oni koji bi plaću mogli potrošiti na 400-tinjak piva.
I još: Tih je godina, uz Karlovačko apsolutni hit bilo Nikšićko dok je kod posjetitelja odlično kotiralo i Apatinsko i Laško. BIP pivo beogradske pivovare nije baš imalo prevelike redove na točionicima, ali se trošilo u obilatim količinama, naime, upravo je ono teklo iz zdenca. Apsolutni hit i kasniji novi zaštitni znak Dana piva postao je veliki perec Žitoproizvoda. Prvi Dani piva morali su imati i svoj zaštitni znak. To je postala Zlatka koja se tek nedavno ponovno vratila na plakate manifestacije. Zlatka je lik djevojke na suncu s listovima hmelja, osmislio ju je Tomislav Pavletić - Člibi, tadašnji djelatnik u marketingu Karlovačke pivovare, a nacrtao ga karikaturist Danko Opsenica. Pivarijada je dobila i svoju himnu istog imena kao i zaštitni znak, pjevao ju je Darko Domijan.
Iste je (2012.) godine održana i izložba o povijesti Karlovačkih dana piva o kojoj je izvijestio Večernji list: Karlovačka peta rijeka naziv je izložbe o povijesti Dana piva koju sve do 15. rujna svi zainteresirani mogu razgledati na prvom katu Turističko-informativnog centra na Korzu. Od 1984. godine do danas, kroz stare i već pomalo požutjele novinske članke, tople crno-bijele i kolor fotografije već pomalo prekrivene patinom vremena, sjajne i duhovite plakate Danka Opsenice i prava mala umjetnička djela Daniela Butale...sve do pivskih suvenira i popularne Zlatke, maskote Dana piva – sve to pronaći ćete na ovoj lijepoj i nostalgičnoj izložbi. (...) Karlovčani su od početka bili oduševljeni manifestacijom, cijele godine Dani piva iščekivani su s velikim nestrpljenjem, a stara gradska jezgra tih je dana bila pretijesna da primi sve zainteresirane. (...) Odlazak iz Zvijezde donio je određena koncepcijska lutanja, a, sve do ove godine, najbliže onom što je vjerojatno pravi put za budućnost manifestacije dogodilo se 2007. godine. Kazališne predstave, plesni performansi, koncerti i izložbe odvijali su se u samom središtu grada, na kojem je bilo i nekoliko "pivskih punktova", Koranu su oživjele zabavne igre i utrke, na ŠRC-u je sve vrvjelo gostima koji su mogli uživati u bogatom programu, jakom obrtničkom sajmu, pivskim suvenirima i povratku Zlatke i još mnogo čemu...
U tako bogatoj povijesti festival je imao i mnoge bisere i zanimljivosti, a sve su ih zabilježili pedantni medijski poslenici. Pa evo nekih:
Na mukama su bili radnici Korane u srijedu prvog dana sajma, u večernjim satima. Mada su se dobro opskrbili kriglama (jer, pivo je najslađe iz krigle) oko 20 sati više nisu imali u sto točiti pivo. Razlog: mnogi posjetioci su, nakon što su popili pivo, krigle zadržali kao – suvenir!? Otuđeno je čak 3.000 krigli i Korani pričinjena šteta od oko 340.000 dinara. Ali, to i nije najvažnije. Mnogo je bitnije (i neugodnije) što dio posjetilaca nije mogao biti na vrijeme poslužen. Na kriglu piva se čekalo i više od pola sata. Nije pomoglo ni to što su naknadno iz prodavaonica AIK-a i objekata Korane dopremljene nove. Ugostitelji Korane su, međutim, već u četvrtak doskočili skupljačima krigli. Uveli su "plastične krigle", a tko je želio kušati pivo iz staklenih krigli, morao je platiti kauciju od 150 dinara.
(Karlovački tjednik 13. 9. 1984.)
Dane piva posjetilo je više od 100.000 građana iz desetak gradova i inozemstva, a do zaključenja lista istočeno je više od 37.000 litara piva 12 jugoslavenskih pivovara, koliko ih je sudjelovalo na sajmu, prodano je oko 10 000 pereca i potrošeno oko 4100 kg mesa.
Posjetiocima je ponuđen i bogat kulturno-umjetnički program. Na Trgu maršala Tita, gdje se točilo pivo pivovara iz Zagreba, Karlovca, Beograda, Zrenjanina, Banje Luke, Buzeta, Osijeka, Apatina, Svetozareva i Daruvara, te u hotelu Korana nastupili su među ostalima, Ivo Serdar, ansambl Lado, Kićo Slabinac, Duško Dančuo, Zvonko Bogdan, ansambli Sar e roma, Skaderlija i ansambl Franceta Korbarja, te kulturno-umjetnička društva iz Rečice, Karlovca, Črnomlja, Zagreba, Novske, Vrginmosta, Siska, Bihaća…
(Karlovački tjednik 13. 9. 1984., br. 36)
ZLATKA JAVLJA …
Do utorka posjetioci Dana piva popili su 31.000 litara piva, ili 62.000 krigli. Pivovare, učesnice sajma su uz to, iz fontani na Trgu maršala Tita besplatno istočile još 1.200 litara piva.
Novčane priloge, kao pomoć u organizaciji Dana piva, dali su i mnogi karlovački obrtnici. IVAN LATIN je darovao 50.000 dinara, a MILOŠ GRUBJEŠIĆ i JOSIP RIBIČIĆ po 30.000 dinara.
Karlovački umjetnički fotograf ZDRAVKO LIPOVŠČAK pripremio je seriju fotografija na temu proizvodnje piva. Ove fotografije postavljene su kao trajno rješenje u restoranu Putnik, tako da je ovaj ugostiteljski objekt dobio izgled pivnice.
U prodaji su i suveniri Dana piva: značke, olovke, privjesci, otvarači za boce, podmetači za čaše, krigle… Interes za suvenirima je velik, ali bi se prodavali više da su cijene popularnije.
Posjetioce Dana piva posluživala su 54 radnika URO Korana i 32 učenika centra Mile Mraović – Simić dok su o ispravnosti aparata za pivo brinuli radnici Karlovačke pivovare IVAN MEDAK, DRAGO ŽUŽINJAK, VINKO BRCKOVIĆ i IVAN ŠTEFANAC. Radili su svakodnevno i po 16 sati, a na Trgu maršala Tita proveli su ukupno više od 140 sati. (Karlovački tjednik 13. 9. 1984., br. 36)
REKLI SU…
Ivan Medarić, predsjednik Organizacijskog odbora: Zadovoljan sam i pomalo iznenađen. Nisam, iskreno, vjerovao u ovako velik odaziv i posjet. Zahvalni smo Karlovčanima i svima koji su došli na Trg maršala Tita i uveličali ovu manifestaciju. Ovogodišnji Dani piva su, u stvari, generalna proba za naredne sajmove piva što će se, nadam se održati u Karlovcu.
Drago Zaborski, direktor URO Korana: Ideja je izvrsna. Organizacijskom odboru čestitke. "Dani piva" su pokazali da Karlovcu ovako nešto treba. Bez obzira što nam je nedostajalo iskustvo, mislim da smo naš zadatak uspješno obavili, prvenstveno zalaganjem naših radnika koji su u pojedinim trenucima radili udarnički. Stekli smo veliko iskustvo koje će nam ubuduće mnogo koristiti.
Miroslav Bjeloš, član Organizacijskog odbora: Imali smo ozbiljnih problema u pripremi ove manifestacije. I pored toga, međutim, manifestacija je apsolutno uspjela. S obzirom na to da nismo očekivali ovakav uspjeh i posjet, u samoj se pripremi potkralo dosta grešaka koje smo morali odmah otklanjati. Prvenstveno želim izraziti zahvalnost svim posjetiocima koji su svojim dolaskom na Dane piva podržali ovu ideju.
(Karlovački tjednik 13. 9. 1984., br. 36)
Za one koji žele znati više:
Ilustracije:autor, Svijet piva i Facebook grupa Karlovačko pivo i industrijska baština
