Živjeli! iz glavnog grada piva

Reportaže   |   Goran Gazdek   |   26.10.2016.     777

Živjeli! iz glavnog grada piva

Putovati Njemačkom, a ne svratiti u Bamberg, isto je kao krstariti Hrvatskom, a ne posjetiti Dubrovnik. Ili otići u Rim, a ne vidjeti papu! Taj čudesni srednjovjekovni grad prelijepih baroknih, romaničkih, gotičkih i inih građevina, nalazi se šezdeset kilometara sjeverozapadno od Nürnberga i dvjestotinjak kilometara sjeverno od Münchena.

Bamberg je jedan je od rijetkih njemačkih gradova koji tijekom Drugog svjetskog rata, zbog obližnje tvornice oružja, nije stradao u bombardiranju pa je sačuvao izvorni izgled i sve te zadivljujuće zgrade u starom dijelu gradu zbog kojih je 1993. godine dodan na popis UNESCO-ove Svjetske baštine. Željezničko je to čvorište, luka na plovnom sustavu i industrijski centar s elektronskom, optičkom, strojarskom, tekstilnom i prehrambenom industrijom. Poznat je i po tome što je upravo tu 1459. godine tiskana prva knjiga na njemačkom jeziku.

Milijuni turista iz cijelog svijeta ovdje dolaze vidjeti opatiju Michaelsberg iz 12. stoljeća, katedralu iz 1237., s grobovima Henrika I i svetog pape Klementa II, staru gradsku vijećnicu iz 1386. smještenu na sredini rijeke, biskupske rezidencije i kneževe dvore. Dolaze zbog galerija i muzeja koji svjedoče o tisućljetnoj povijesti grada čije ime vjerojatno potječe od plemićke dinastije Babenberg, velebnih dvoraca, pitoresknih trgova, vijugavih ulica, romantičnih hotela, prekrasnih parkova, ružičnjaka s tisuće cvjetova, ali, kao i mi - zbog piva. Jer Bamberg je mjesto s najvećim brojem pivovara (9) po glavi stanovnika (70.000), velikim izborom izvrsnih lokalnih piva, mnoštvom autentičnih pivnica, prekrasnih pivskih vrtova i dražesnih terasa.

Grad je smješten uz rijeku Regnitz i kanal Rajna-Majna-Dunav na kojima ja sagrađeno 80 mostova. Rijeka se u središtu preljeva i stvara prekasne brzace u čijim padovima i šumovima uživaju šetači i turisti. Okružuju ih kućice zanimljivog arhitektonskog rješenja u kojima su nekada živjeli ribari. Zbog svega toga Bamberg nazivaju 'malom Venecijom'. Zovu ga i gradom stotinu čudesa, zbog sedam brežuljaka na kojima se prostire često ga imenuju i 'franačkim Rimom', a zbog piva - pivskom prijestolnicom i pivskim rajem na zemlji.

Bamberg to doista i jest! U svakoj ulici pivnica, na svakom trgu biergarten, svako malo iskoči neki pivski motiv, u izlozima suveniri vezani uz pivo, u turističkim uredima vodiči s pivskim rutama i detaljnim pregledom pivskih gostionica i hotela, a na Michaelsbergu Franački pivski muzej u velebnim zdanjima oko benediktinskog samostana. Tu su još dvije tvornice slada, tvornica pivarskih strojeva i stotine vještih, educiranih, hitrih i ljubaznih konobara i konobarica, pipničara i pipničarki koji će vam ne samo znalački natočiti i poslužiti tekućinu koja život znači, već ako pokažete iole zanimanja, ispričati sve što poželite.

U okolici Bamberga je 70 tvornica piva, tako da je regija Gornja Franačka područje s najgušćom mrežom pivovara u svijetu. U 18. stoljeću Bamberg je bio središte trgovine hmeljem za cijelu južnu Njemačku, što nije čudo jer se Gornja Franačka poznata i po mnogim plantažama hmelja.

 

Pivo se ovdje počelo kuhati u benediktinskom samostanu na Michaelsbergu 1122. godine, a nakon toga i u svim drugim samostanima. Najstarija pivnica u gradu iz 1380. godine, a danas još uspješno rade pivovara HellerBräuTrum od 1405. godine, BrauereiSpezial od 1526., Klosterbräu od 1533., Fässla od 1646., MährsBrauerei od 1670, Greiffenklau od 1585, Kaiserdom od 1718., Keesmann od 1867. godine. Pri kraju 18. stoljeća kada je u Bambergu živjelo 16 tisuća stanovnika bilo je oko osamdeset pivovara.

I ne bi Bamberg bio najpivarskiji grad na svijetu da u njemu u 17. stoljeću nije izmišljen specijal - dimljeno pivo koje ovdje zovu Rauchbier. Legenda kaže da se redovnicima koji su kuhali pivo slad slučajno nadimio. Bilo im je žao i neekonomično baciti pa su ipak svarili šaržu. Svidjelo im se, i eto, kuhaju ga stoljećima. Danas je to pivo donjeg vrenja, s trinaest i pol posto slada i pet posto alkohola, sjajne jantarne boje i punoće te cvjetne arome hmelja i snažnog okusa dima. Slad se dimi na otvorenoj vatri od bukove piljevine.

Znamenito dimljeno pivo je Schlenkerla koje se nudi u istoimenoj pivnici u strogom središtu povijesne jezgre. Tamo je teško pronaći mjesto za stolom pa se dimljeno pije u hodnicima stojeći ili na ulici gdje gužva stvara sjajnu atmosferu zajedništva.

Devet gradskih pivovara proizvodi 50 piva, među njima, uz dimljena, najpopularnija su Vollbier (specijalno jako pivo s više alkohola i neprevrelog ekstrakta), Kellerbier ili Zwickl (jako mutno, izrazite gorčine i s malo ugljičnog dioksida), Ungespundete (nefiltrirano, dodatnu aromu daju mu kvasci)...

U Bamergu se nalazi i jedan od šest pivskih muzeja Gornje Franačke sa sjajnom zbirkom pivskih artefakata -FränkischeBrauereimuseumUtemeljili su ga pivski majstori 1979. godine.Muzej se prostire na 900 četvornih metara, ima 1300 izložaka i približno 500 članova koji povremeno izdaju i svoje novine FBM news. Pored tipičnog franačkog gostioničarskog interijera s klupama i stolovima, prostrana ulazna dvorana posjetitelju pokazuje i dijelove srca jedne pivovare - postariji kotao i bačvu za čišćenje. U kutu, malo postrani, stoji zaštitnik pivovara Sv. Lorenc (St Laurentius) i budnim očima prati sva događanja u gostionici - muzeju. Nakon što se siđe stepenicama kat niže, pažnju privlači zidna ploča koja posjetitelja informira o nastanku piva.

Izložene su sirovine za pivo - hmelj, ječam, slad, kvasac. Oruđe pomoću kojih su se kulture obrađivale, brale i prerađivale, jutene vreće u kojima su dovožene u pivovare, posude u kojima su se skladištile.

Posjetitelji mogu doživjeti sve faze proizvodnje piva kroz stoljeća i vidjeti strojeve pomoću kojih su kuhari dobivali pivo. Tu je stroj za mljevenje slada i crpljenje vode pa onda nešto suvremeniji termometri, hidrometri, regulatori temperature, miješalice, lonac za varenje piva, ručni strojevi za flaširanje, zaprege za prijevoz bačvi.

U posebnom odjelu su čaše, krigle i vrčevi. Pa onda otvarači, točionici, jelovnici i pivske karte, pobirači pjene, bačve, batovi za otvaranje bačvi, podlošci, etikete, razglednice, plakati, prospekti, knjige, novinski izresci i obilje fotografija.

No, svaka ovdašnja pivnici je i svojevrstan muzej koji govori o povijesti grada, njegovih građana i gostiju. Svaka ima i dućan nudi obilje literature, brošura, prospekata i originalnih suvenira, među ostalim i krigle sa znakom pivovare. Možemo birati, ali u koju god pivnicu uđemo, nećemo pogriješiti - uživat ćemo u sadašnjosti s okusom prošlosti.

Izvor: tportal

Komentari


Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal   Ispiši   Preporuči

     

ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl

Zidrou-Moriol
Zidrou-Moriol
Natures mortes

Pivnica.net na Facebooku



Montažne i drvene kuće



Najnovije iz kategorije Reportaže