Rječnik pivara

Povijest piva   |   P. N.   |   10.02.2018.     383

Rječnik pivara

Industrija piva i prateće proizvodne i uslužne djelatnosti zapošljavaju veliki broj radnika u različitim strukama, a samo u pivovarama susrećemo raskošnu nomenklaturu zanimanja. U toj branši koriste se mnogi specifični alati a tu susrećemo i bezbroj nesvakidašnjih i živopisnih termina.

Dakako, radi se o nomenklaturi češkog pivarstva, gdje je ona jednako razvijena i stara kao i pivarstvo samo, a jedan od mnogih rječnika pivara nalazimo u knjizi Milana Poláka Praške pivovare (Pražské pivovarky a pivovary)

Baba - dodatna šarža piva, koja je služila za dolijevanje buradi i za osobne potrebe majstora pivara.

Gumno (humno) - velika popločana nadsvođena prostorija po kojoj se prostire namočeni ječam.

Etažna sušara (Hvozdová sušárna) - katna sušara za slad, zagrijavana dimom ili parom.

Štok za hlađenje (chladicí štok/stok) - plitka kada velike površine u kojoj se hladila mladina (mlado pivo). Neki izvori često koriste izraz stok. Nakon konzultacije s pivarskim stručnjacima u ovoj se publikaciji na kraju priklanjamo izrazu štok, koji preferira i Zavod za češki jezik. Inače, oba pojma imaju logiku: mladina se prije istakala odvodom (češki: stoka), ali u današnje vrijeme štok se nalazi na katu, i izveden je od njemačke riječi za kat - der Stock.

Hmeljovar (chmelovar) - uvarak slada s hmeljem.

Kaloriferi - goleme limene cijevi kroz koje prolazi dim. Zračenjem prigrijavaju  slad u sušari.

Keg - engleski izraz za bačvicu označava novu generaciju bačava od nehrđajućeg čelika.

Šešir gospodina starog (klobouk pana starého) - dodatak na dimnjaku iznad sladarske sušare (pan starý je kolokvijalni izraz za glavnog majstora pivara, nap. prev.)

Limpa - „lopatice" za prebacivanje slada prilikom sušenja, prženja (češki hvozdění) na valachu.  

Štok (stok) za namakanje, náduvník - drveni, a kasnije čelični rezervoar za namakanje ječma.

Mladina - nastaje kuhanjem slada s hmeljem (mlado pivo) prije fermentacije.

Kotao za kuhanje (mladinová pánev) - bakrena posuda u varionici (u kojoj se kuha sladovina s hmeljem), grijana vatrom ili parom.

Treber (mláto) - nerastopljeni ostaci slada, koji se koriste kao krmivo u stočarstvu. Zove se još i trop.

Podstari (podstarší/podsládek) - šef pogona.

Kaca za ukomljavanje (rmutovací káď) - bakrena posuda (kotao) u varionici grijana plamenom ili parom u kojoj se prokuhavanjem mljevenog slada dobiva otopina fermentabilnih šećera.

Godišnji izdatak piva (roční výstav piva) - godišnja produkcija. Izraz výstav se koristi isključivo u pivarstvu i označava količinu piva izdanog iz pivovare, odnosno prodanog u odgovarajućoj godini. Ranije se nikako nije odnosilo na kalendarsku godinu, nego na godinu pivarsku, odnosno na pivarsku sezonu od 1. rujna jedne do 31. kolovoza slijedeće godine.

Cjednjak (scezovací káď) - zove se još i bistrenik ili kada za cijeđenje. Tu se sladovina odvaja od nerastopljenih ostataka slada - trebera. Ona se ne zagrijava.

Slatki (slaďák) - član pivarske brigade (izvedeno iz riječi sládek, koja pak dolazi od slada, a kod nas se prevodi kao pivar)  

Majstor pivar (sládek) - varenje piva u srednjem vijeku se nije smatralo zanatom, nego trgovinom. Zanatom se smatralo sladarstvo, dakle proizvodnja slada. No, u starim knjigama se proizvodnja piva nazivala sladarstvo, a do današnjeg dana se voditelj proizvodnje u pivovari (kod nas tehnolog ili glavni tehnolog) tradicionalno zove sládek (kod nas majstor pivar) a kažu mu „gospodine stari" (pane starý). To oslovljavanje potječe iz vremena osnivanja cehova, kada su na čelu skupštine bili iskusni stariji pivari.

Sladovina (sladina) - slatka otopina, koja e dobije nakon odvajanja ostataka zrna (trebera) iz komine.

Sladomelj (sladomel) - mlinar koji je prema potrebi mljeo proizivedeni slad.

Kada za vrenje (spilací káď) - kada ili kaca, izvorno od hrastovog drveta, kasnije od čelika, u kojoj se odvija vrenje (fermentacija) piva. U industrijskim pivovarama zamijenjen su cilindrično-konusnim tankovima (CKT).

Vrionik, fermentor (spilka) - hlađeni postor u kojem se odvija glavno vrenje u kadama za vrenje.

Družinska soba (šalanda) - prostorija koja služi kao garderoba i za odmor.

Parip (valach) - peć u sladari nad kojom se sušio slad na ljeskovim pregradama uz pomoć dimnih para.

Valečka - prostorija, u kojoj se čuva slad prije sušenja i gdje se djelomično isparavala voda.

Kada za namakanje (vistírací káď) - dio varionice. U njoj se mljeveni slad namače u toploj vodi.

Iscjedak (výstřelek) - nastajao je prelijevanjem iscijeđenog trebera toplom vodom.

Na kraju još jadam termin s kojim se čitatelji mogu u publikaciji često susresti: francuski požar - dana 21.-22. lipnja 1689. izbio je u Pragu veliki požar, koje je pripiivan piromanima u službi Francuske. Vatra je uništila 749 kuća u Starom i Novom Gradu i u židovskom getu, niz crkava, župa, samostana a desetke daljnjih objekata značajno ođtetio.

Izvor: Milan Polák: Pražské pivovarky a pivovary

S češkog preveo Mato Pejić

Komentari


Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal   Ispiši   Preporuči

     

ArhivIzreke o pivu

Glupost ždere, pamet loče
Njemačka

Nacrtaj mi krigl

Bud halloween
Bud halloween

Pivnica.net na Facebooku



Montažne i drvene kuće



Najnovije iz kategorije Povijest piva