Povijest: Pivo u Zagrebu

Pivomanija   |   Goran Gazdek   |   27.04.2017.     418

Povijest: Pivo u Zagrebu

Prema navodima lista 'Novosti' iz 1927. godine u članku R. Horvata 'Proizvodnja piva nekoć i sada' pivo se u Zagrebu proizvodi od srednjeg vijeka. Obrtnik pivar vjerojatno ga je počeo raditi još u 14. stoljeću, ali prvi pouzdani podatak seže u 1721. godinu kada je pronađen u spisima gradskog magistrata. Ulica u kojoj se nalazila pivovara vjerojatno se zvala Plebanuška, a nakon dvije godine pivovara joj je promijenila ime što dovoljno govori o njezinom značaju za grad, zaključuje Boris Olujić s Odsjeka povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu u članku 'Zagrebačko pivarstvo prije 1892.' objavljenom „Hrvatskoj reviji" 2002. Godine koji će mi poslužiti za ovaj kratki pregled zagrebačke pivske povijesti. Prvi vlasnik pivovare bio je Franjo Has, a 1751. postala je gradskim vlasništvom kada je nazvana - gradskom. Općina je pivovaru  davala u zakup obrtnicima, a jedan od zakupnika bio je Franjo Fabijanec, djed Tituša Brezovačlog.

Pivovara se tada najvjerojatnije nalazila u drvenoj zgradi, imala je jednu sobu s dva prozora, kuhinju, podrum, tavan i pivnicu. Današnja zgrada najvjerojatnije je zidana u razdoblju od 1766. do 1776., a u izvorima se spominje tek 1782. godine. Godine 1817. nadozidan je kat na kojemu se nalazila gostionica. Proizvodnja se odvijala u podrumu gdje se nalazio i bunar iz kojeg su pivari crpili vodu. Pivo je tada kuhao jedan majstor pivar s pomoćnicima i naučnicima. Nema pouzdanih podataka, ali se pretpostavlja da je plaća pivara bila veća od plaće gradskih notara.

Zagreb je u to vrijeme bio malen grad, ali je u njemu bujao bogat zabavni život. Aristokracija je pomodno pratila kretanja u Europi i u svojim palačama i kućama organizirala plesove i predstave, a svoju izvornost i osebujnost tijekom 18. stoljeća imala je i pučka kultura. Kako su pivo i pučka kultura uvijek bili u uskoj vezi, uz pivovaru se nalazila i gostionica u kojoj su se organizirale zabave, plesovi i kazališne predstave. Stara gornjogradska pivovara vrlo brzo postala je središte pučkog kulturnog i zabavnog života Zagreba. Predstave su igrane u pivnici, između stolova, obično u zimskim mjesecima, najčešće subotom, a javni plesovi održavali su se najčešće u doba poklada.

Gradski magistrat je 1827. godine namjeravao prodati staru gornjogradsku pivovaru, našli pogodno mjesto za otvaranje nove u zapuštenoj palači Appoka u Petrinjskoj ulici i zatražili od poznatog arhitekta Bartola Felbinger da izradi planove, ali je ovaj to odbio tvrdeći da to nije moguće izvesti. Plan je ipak napravljen i sačuvan do danas, ali do realizacije projekta nikada nije došlo. Stara zagrebačka pivovara prestala je s radom 1848. godine. Nova pivovara u Gajevoj ulici, u jednoj adaptiranoj kući počela je s radom 1845. godine. Bilo je planiran kotao od 80 vjedara, ali je zbog nedostatka novaca sveden na 60. U početku bila je u vlasništvu grada, a poslije su se vlasnici mijenjali. Prvo je tamo radilo 5 radnika 12 do 14 sati dnevno,  a proizvodilo se 5 do 6 tisuća vje       dara piva da bi 1879. godine proizvodnja povećana na 25 tisuća hektolitara.  Prema podacima Trgovačko-obrtničke komore Zagrebu je 1880. Godine potrošeno 3837 hektolitara stranog i 1062 hektolitara domaćeg piva. Bogati Zagrepčani više su pili pivo iz Plzeňa, Graza i Beča koje se lagano dovozilo u Zagreb, pogotovo što je Zagreb dobio željezničku vezu s Bečom 1862. godine.

Prenosimo iz dvotjednika Agroglas broj 415 od 26. travnja 2017. 

Komentari


Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal   Ispiši   Preporuči

     

ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl

Zidrou-Moriol
Zidrou-Moriol
Natures mortes

Pivnica.net na Facebooku



Montažne i drvene kuće



Najnovije iz kategorije Pivomanija