Početak pivarstva u Karlovcu

Pivomanija   |   Goran Gazdek   |   16.02.2017.     1172

Početak pivarstva u Karlovcu

Pisao sam već ovdje kako je pivo došlo u naše krajeve: brojne male obrtničke pivovare proizvodile su ga u Hrvatskoj i Vojnoj krajini tijekom 18. stoljeća za potrebe njemačkih vojnika i doseljenika. Ali tko ga je i kada prvi donio u Karlovac, i kada je počela njegova proizvodnja nije poznato.

Prvi pisani dokumenti o proizvodnji piva u Karlovcu vode nas u vrijeme kada grad prestaje biti pod vojnom upravom (1776.) i kada započinje njegov gospodarski rast zahvaljujući tranzitnoj trgovini iz Podunavlja prema Jadranskom moru. Grad postaje mjestom pretovara roba s lađa iz riječnog na vozila cestovnog prometa. O tome pišu Nikola Perić i Marijan Sutlović u knjizi „Idemo na pivo" koju su u povode velike izložbe o pivu 2012. godine  izdali Etnografski muzej u Zagrebu i Karlovačka pivovara.

Dokaz o kontinuiranoj proizvodnji piva seže u 1779. godinu kada se u poreznim knjigama prvi put spominje ime Georga Pürstla koji je imao pivovaru i trgovinu na Dubovcu, dio grada gdje se kontinuirano, s manjim prekidima, pivo kuha do danas. Krajem 18. stoljeća na Dubovcu su pivovaru imali Antun i Apolonija Köler, a postoji i podatak da je najpoznatiji karlovački graditelj Johan Stiller 1789. projektirao pivovaru i gostionicu. Polovicom 19. stoljeća pivovaru su držali Ivan i Kata Ruchherzer te Baumüler.

Istaknuta članica Hrvatskog narodnog preporoda Dragoja Jarnević u svojim dnevničkim bilješkama piše da Karlovac početkom 19. stoljeća imao dvije pivovare, jednu na Dubovcu, drugu na Rakovcu, a sredinom 19. stoljeća, prema navodima karlovačkog povjesničara Roberta Strohla u knjizi „Grad Karlovac opisan i orisan" iz 1906. godine  - tri, jednu na Dobovcu, drugu na Brindlu, ispod Švarče, a treću u tvrđi.

Tradicija Karlovačke pivovare (danas Heineken Hrvatska) počinje 1854. godine kada je barun Nikola Vranyczany, član poznate poduzetničke obitelji sagradio posebnu namjensku zgradu na Dobovcu i dao je u zakup. Prvi zakupnik, pišu Perić i Sutlović, bio je Zisler, nakon nekoliko godina njegov posao preuzeo je Meretti, a poslije njega Schwarzmayer. Pivovara je imala veliku vrtnu gostionicu u kojoj su se održavale plesne zabave i druge manifestacije, a imala je i svoj vrtuljak. Pivovara prestaje raditi nakon smrti zakupnika Schwarzmayera.
U to vrijeme prestaju raditi i ostale karlovačke pivovare. Smatra se da je vjerojatni razlog propasti proizvodnje piva u Karlovcu bila izgradnja željeznice koja ga  je 1863. godine povezala sa Zagrebom.   Njome je u grad počelo dolaziti industrijsko pivo iz Češke i Austrije s čijom se kvalitetom obrtnička i manufakturna piva iz Karlovca nisu mogla ravnopravno nositi. Lokalne novine „Sloga" i „Svjetlo" reklamirale su pivnice i gostionice koje su nudile uvozno austrijsko pivo iz Graza.

Kada je 1873. godine željeznicom povezan i s Rijekom Karlovac je izgubio važnost trgovačkog središta što se odrazilo na cjelokupno gospodarstvo, a time i na potrošnju piva. 

Prenosimo iz dvotjednika Agroglas broj 410 od 15. veljače 2017.

Komentari


Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal   Ispiši   Preporuči

     

ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl

Zidrou-Moriol
Zidrou-Moriol
Natures mortes

Pivnica.net na Facebooku



Montažne i drvene kuće



Najnovije iz kategorije Pivomanija