Pivara Tuzla u Daruvaru

Regija   |   P.N.   |   03.06.2012.     17776

Pivara Tuzla u Daruvaru

U vinorodnom, ali i pivorodnom Daruvaru traje 14. međunarodna izložba vina Vinodar, no na toj sve boljoj vinskoj fešti ima mjesta i za pivo: bosanskohercegovački grad Tuzla, kao jedan od partnera izložbe, u sklopu sajma tradicionalnih proizvoda predstavio je i svoju pivovaru.

Na jednom od štandova tuzlanskih poduzeća, turističke zajednice, obrtnika i obiteljskih gospodarstava, mogu posjetitelji Vinodara pronaći kompletan proizvodni asortiman Pivare Tuzla - tri vrste piva, radler, sokove i mineralnu vodu. Nas, dakako, zanima ono prvo. Ljubazne gospođe na štandu spremno objašnjavaju da okosnicu ponude čine Tuzlanski pilsner, koji se radi po češkoj recepturi i Erster koji već i imenom upućuje na njemačke korijene, a za pivske fajnšmekere tu je i crno pivo Premium.

Prisutnost pivovare iz grada koji s domaćinom Daruvarom uspostavlja lijepe prijateljske i poslovne odnose, pa dva gradonačelnika - Dalibor Rohlik i Jasmin Imamović kuju velike planove prekogranične suradnje, prilika je da se kaže koja riječ o pivarstvu susjedne zemlje, koje je svojevrsni svjetski fenomen.

Naime, Bosna i Hercegovina je svjetski rekorder po učešću uvoza u ukupnoj potrošnji piva. On, prema podacima za 2006. godinu, iznosi nevjerojatnih 54 posto. Konkretno - u BiH se godišnje proda i popije 2,3 milijuna hektolitara piva, no domaća proizvodnja iznosi samo jedan milijun, dok se 1,3 milijuna hektolitara uvozi. Možda je po još nečemu Bosna apsolutni raritet - tamo još nisu došle multinacionalne pivske kompanije.

Uvoz od 54 posto čak četiri puta nadmašuje europski prosjek, koji se uglavnom kreće malo iznad deset posto. Iako dolazak korporacija te podatke relativizira, jer ako je pivovara u vlasništvu kakvog nadnacionalnog moloha, koji posjeduje lanac pivovara u regiji, tko će tu znati i kontrolirati gdje se što i koliko kuha i kamo plasira? No, kako možemo pročitati u diplomskom radu Sabrine Dautović, koja je 2008. diplomirala na ekonomskom fakultetu u Ljubljani, kapacitet šest bosanskohercegovačkih pivovara dovoljan je da pokrije i obilato premaši potrebe za pivom u čitavoj zemlji, što znači da one rade samo s trećinom kapaciteta.

Gdje je tu tuzlanska pivovara?

Utemeljili su je u ljeto 1884. godine Tasing i Kohn pod imenom Erste Dampf Brauerei (Prva parna pivovara) u naselju Donja Tuzla, a kapacitet je od početka bio pet tisuća hektolitara godišnje. Zahvaljujući razvoju rudarstva i industrijske proizvodnje u sjeveroistočnoj Bosni, razvijala se i pivovara, pa je do 1. svjetskog rata kapacitet učetverostručen. U godini početka rata, 1914., pivovara prelazi u vlasništvo Pivare Sarajevo, zajedno s drugim manjim tvornicama piva u Blagaju, Višegradu i Lukavcu. Dva svjetska rata i svjetska ekonomska kriza prouzročili su dugotrajne prekide u poslovanju - ukupno dvanaest godina, a od 1949. godine pivovara ponovo neprekidno radi, sada nacionalizirana i pod imenom Parna pivara. Nakon godinu dana proizvedeno je pet tisuća hektolitara piva, a u pivovari je radilo 67 radnika. U slijedećih osam godina proizvodnja je utrostručena, a osamdesete godine prošlog stoljeća dočekala je s 340 zaposlenih i s pripremljenim projektima za povećanje kapaciteta na pola milijuna hektolitara.

Prije posljednjeg rata u pivovari je provedena privatizacija, pa 61 posto dionica pripada radnicima, a 39 posto državi. Tijekom rata pivovara zadobiva teške udarce, a proizvodnja pada na samo šest posto kapaciteta. Da bi opstala, pivovara počinje puniti mineralnu vodu Tuzlanski kiseljak, a to radi i danas. Nakon rata pivovara je modernizirana u svim fazama tehnološkog procesa, te uvodi punjenje u limenke i pet boce. Godine 2000. privatiziran je preostali dio državnog udjela. Danas pivovara zapošljava 200 radnika, a uz spomenuta piva proizvodi i puni  voćne sokove marke Panonska ledena, te Tuzlanski kiseljak.

Dolazak tuzlanske pivovare prilično me je obradovao, jer su moja sjećanja na Tuzlanski pilsner od prije ne znam baš koliko, ali svakako ne baš malo godina, bila ugodna. A sjećam se da je tamo bilo još nekih marki, koji danas nema u portfoliju poduzeća - kao Torg i Rudarski biser... Ova dva lagera, kojima dakle, domaći tepaju „češko" i „njemačko" nisu me razočarala, ali moram priznati da su me iznenadila. Naime, na očigled su to lagana piva, presvijetle boje, ali - ukusna. Etiketa otkriva zašto - Pilsner ima 11,2 posto slada i 4,7 posto alkohola, dok Erster ima za čitav postotak manje slada i za 0,4 postotka manje alkohola. Dakle, to su laka ljetna piva za gašenje žeđi. Crno nisam uspio kušati, iako ga na slikama vidite na štandu. No, slikanje i kupovanje nisu se poklopili, a za mog drugog posjeta štandu, crnog više nije bilo. Prema dostupnim podacima i ono ima 4,7 posto alkohola, što znači da također spada u istu kategoriju, no da li u njemu ima više punine i gorčine, ostaje za neku drugu prigodu.

A slijedi mi i utvrđivanje gradiva, jer sa štanda, dakako, nisam otišao samo s po jednom limenkom, a ako drugi utisak bude isti kao onaj prvi, eto mene danas još koji put do štanda Pivare Tuzla.

Komentari


Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal   Ispiši   Preporuči

     

ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl

Zidrou-Moriol
Zidrou-Moriol
Natures mortes

Pivnica.net na Facebooku



Montažne i drvene kuće



Najnovije iz kategorije Regija