Nikola Sokol: Umijeće pivarenja

Interview   |   Borna Kezele   |   19.12.2016.     1395

Nikola Sokol: Umijeće pivarenja

Osam kilometara jugoistočno od grada Varaždina smjestilo se selo Donji Kneginec. Odmah pokraj stoji Gornji Kneginec i zajedno tvore cjelinu koju Varaždinci i ostali neupućeniji i nezainteresiraniji za lokalne podjele jednostavno nazivaju Kneginec. No, upitavši samo par srednjoškolaca, saznat ćete da postoji inherentno rivalstvo između Donjeg i Gornjeg Kneginca te bi se distinkcije nužno morale povlačiti. U svakom slučaju, Kneginec je ponosno mjesto bogate povijesti, a u to se možete uvjeriti čitajući povijesno-zemljopisnu monografiju općine Gornji Kneginec od Tomislava Đurića, Dragutina Feletara i Hrvoja Petrića.

Baštinu i povijest na stranu, mi smo se ovdje našli iz nekih drugih, više hedonističkih i budućnosti okrenutih razloga. Naime, na samoj granici između Gornjeg i Donjeg Kneginca živi Nikola Sokol, mladić koji se odlučio baviti proizvodnjom domaćeg piva (craft brewery) u okolini gdje tradicija nalaže proizvodnju vina.

Možeš li nam se kratko predstaviti?

Zovem se Nikola Sokol i imam 24 godine. Dugogodišnji sam ljubitelj kuhanja i pijenja piva.

Za početak, koja je razlika između industrijskog i domaćeg piva?

Pri proizvodnji domaćeg piva koristim prirodne sastojke: hmelj za aromu i gorčinu, ječam za boju i alkohol, kvas za vrenje te vodu. To mi sve omogućuje kreiranje vlastitih recepata koji su šaroliki po idejama, ali i okusima. Oni koji kuhaju i imaju s tim iskustva će definitivno prije piti craft nego industrijsko pivo. Šira publika koja ne zna mnogo o pivu skeptična je prema novim okusima i mirisima, ali zainteresiranih uvijek ima. Ironično je da puno ljudi koji misle da su iskusni pivopije, a imali su dosad iskustva samo s industrijskim pivom, ne prepoznaju okus hmelja.

Otkud ideja za proizvodnjom domaćega piva?

Ideja je došla iz znatiželje. Puno sam čitao o tome te me zanimalo može li se to napraviti kod kuće. Na početku treba razumjeti neke osnovne pojmove koji se koriste u pivarstvu i savladati vrste hmelja, ječma i kvasca. Treba upoznati različite tehnike hmeljenja, flaširanja, dezinfekcije te same pripreme za kuhanje piva.

Koja je minimalna oprema koju bi zainteresirani trebali imati da kuhaju svoje vlastito pivo?

Da bi počeli kuhati vlastito pivo potrebna vam je oprema koju netko možda već i ima kod kuće. U to spadaju lonac od barem pedeset litara, plamenik, plinska boca, termometar, vaga, bačva za vrenje, a svakako je moguće i poželjno nakon dužeg vremena i iskustva napraviti ili kupiti bolju opremu.

Kolika je cijena svega navedenog?

Od 500 do 1000 kuna. Možda na prvu izgleda skupo, ali jednom kad sve to nabavite, sigurni ste jedno vrijeme.

Koliko je craft zapravo popularan u tvojoj okolici?

U zadnje vrijeme čak i kod nas u okolici Varaždina, craft doživljava procvat. Na našim prostorima bilo je manje onih koji su znali proizvoditi domaće pivo, a i sastojci nisu bili dostupni. Danas je to pristupačnije i svaki sastojak koji trebate, možete nabaviti već drugi dan ako vam je stvarno hitno. Također, kolege pivari su vrlo susretljivi. Možemo zaključiti da je sve više zainteresiranih za konzumiranje, ali i kuhanje domaćeg piva.

Postoje li kakvi lokalni festivali piva gdje bi izložio svoje proizvode?

Postoje! Požeška Krigla, Beerfest Sjever koji se ove godine održao 7. i 8. listopada u Čakovcu, predstavljanje craft piva u varaždinskom kafiću Medina Škrinja, Medulin, Osijek, razna pivska natjecanja te česta pivska druženja. Nedavno je moje pivo izloženo za degustaciju šarolikoj publici koja je došla na Večer poezije u prostor inicijative mladih za mlade VAKUUM. Tada ste mogli probati porter, IPA (India pale ale) i APA (American pale ale).

Koja je reakcija publike na tvoje pivo?

Na moje veliko iznenađenje, ljudi su imali vrlo pozitivne reakcije. Oni koji se prvi put susretnu s domaćim pivom najčešće primijete jačinu okusa. Drago mi je kad sudjelujem u tom trenutku u kojem ljudi konačno probaju pivo! Bilo je usklika, ali i izrazi lica govore dovoljno sami za sebe. Kad se dojmovi slegnu, obično me pitaju imam li toga još na zalihi.

Poznato je da i vrsni pivopije imaju problema s pamćenjem svih vrsta i podvrsta piva koje postoje. Kakve sve vrste piva proizvodiš?

Trenutačno najviše kuham american pale ale, a želja mi je da kuham pšenična piva, belgijska specijalna te stoutove. Bilo je par neuspjelih pokušaja kuhanja piva, ali to je normalna stvar dok učite. Samo se ne smijete demotivirati. Igram se sa različitim kombinacijama okusa te sam nedavno skuhao pivo s okusom kokosa - tzv. coco-ale. Ljudima se ta mješavina okusa hmelja i kokosa jako svidjela. Trenutno je u izradi novo pivo, a sastojci će ostati tajni.

Ti zasad proizvodiš pivo za vlastite potrebe i potrebe svojih prijatelja. Jesi li ikad razmišljao o otvaranju službene, za početak, mikropivovare?

Moguće je otvoriti mikropogon, ali za to treba više ljudi koji bi radili za zajednički cilj. Naravno, treba i više opreme što znači da treba i više novaca. Takve stvari se rješavaju kroz crowdfunding i kickstarter, ali mi zasad nemamo ni dovoljne proizvodne kapacitete. Jako smo dobro razradili ideju, a imamo i radni naziv za kneginečko pivo: Klopotec. Početak je najteži, eventualno bi trebalo uzeti i kredit, ali znate kako te stvari idu. Planove svakako imam, ali zasad moje bavljenje pivarstvom ipak ostaje na razini hobija.

Neke veće sredine u Hrvatskoj poput Zagreba proživljavaju boom craft piva. Što misliš o tome? Je li moguć svojevrsni zamor od toga što su craft piva dostupna na svakom koraku?

Zamor je definitivno moguć jer nam ti okusi, koliko god bili u početku posebni, više nisu zanimljivi. Da se krivo ne shvati, craft pivo je i dalje ukusno i kvalitetno, ali moje je mišljenje da se mora ići korak dalje. Zato i radimo na prijespomenutom tajnom pivu koje će osmisliti moj tim entuzijasta.

Po tvom mišljenju, koje je najbolje hrvatsko craft pivo?

Ako sam iskren, najviše pijem ova domaća piva. Nisam probao puno kupovnog crafta, ali zato sam popio dobru litražu piva od članova naše pivarske udruge, ali i drugih pivarskih udruga. Bio sam na raznim događajima koji su namijenjeni promociji crafta te sam tamo kušao pivo od različitih pivara. Nemam omiljeno craft pivo jer se nekako najviše krećem u društvu kolega pivara i kušam njihove proizvode.

Da si prisiljen naručiti bilo koje hrvatsko industrijski proizvedeno pivo, koje bi to bilo?

Pan! (smije se). Velebitsko industrijsko bih naručio uvijek. Tomislava pijem jer imam jednog prijatelja koji mi ga tu i tamo donese kad dođe u posjetu.

Ispričaj moju općenitu pivsku znatiželju, ali Paulaner ili Erdinger?

Paulaner. Pio sam Hacker-Pschorr, ali nije ni do koljena Paulaneru.

Kako i gdje vidiš svoju budućnost što se tiče proizvodnje domaćeg piva?

S obzirom na trenutačnu situaciju, to je teško za reći. Radim maksimalno koliko mogu pomoću postojeće opreme. Trebalo bi više opreme, ali i prostora. Trenutno proizvodim pivo u svojoj kući, a to dugoročno definitivno nije rješenje za bilo kakvu pivovaru. No, veselim se svakom pivu koje skuham i stvarno uživam u tome. Nikad ne znaš kad te entuzijazam može proći, ali mislim da u mom slučaju za to nema straha.

Fotografije: Mario Šoštarić

Komentari


Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal   Ispiši   Preporuči

     

ArhivIzreke o pivu

Što mudrost stvori, pijanstvo sruši.
Latinska

Nacrtaj mi krigl

asterix-beer
asterix-beer

Pivnica.net na Facebooku



Montažne i drvene kuće



Najnovije iz kategorije Interview