Češki Krumlov

Velika češka pivska knjiga   |   Zdeněk Susa   |   24.11.2010.     5956

Češki Krumlov

Zamak u Češkom Krumlovu - središnje sjedište Rožmberga - imao je po veličini i reprezentativnosti valjda samo jednog konkurenta - kraljevski zamak u Pragu. Zamak je imao sve što je gospodstvo trebalo, pa tako i sladaru i pivovaru, koje su se nalazile u četvrtom dvorištu.

Podno zamka bila su - opet baš kao i u Pragu - dva grada: manji grad, koji je odgovarao praškoj Maloj Strani, zvao se Latran. S druge strane rijeke bio je veći grad, dotični Krumlov. Obadva grada imala su svoje vijećnice i svoje pivovare. Između dvaju gradova stalno je bilo razmirica, a onaj manji - Latran - uvijek se osjećao zakinutim. U stvarnosti, nikad nije bio zakinut. Kamen spoticanja bile su baš pivovare. U Krumlovu su kuhali bijelo pšenično pivo i staro ječmeno, a u Latranu su smjeli kuhati samo staro pivo. Zbog toga su se jako žalili, jer je u srednjem vijeku pšenično pivo bilo omiljenije. A biti prisiljen kupovati svoje omiljeno piće od starijeg brata preko rijeke, koji je i inače u svemu bolji, za njih je bilo ponižavajuće.

Rožmberške vladare opetovano su opterećivali pivski sporovi dvaju gradova. Godine 1459. napokon je Latran postao ravnopravan, dobio je privilegij kuhanja i pšeničnog piva. No, trajalo se to tek nepunih pedeset godina, krumlovski lobi je odradio svoj posao, pa je taj privilegij 1503. godine opet ukinut. Ponovo su počele beskonačne tužbe i sporovi. Napokon je vladar Vilem 1555. godine lupio šakom po stolu i definitivno riješio stoljetne probleme: spojio je dvije gradske pivovare u jednu. Od danas ćete imati samo jednu vijećnicu i jedan privilegij i zvat ćete se Krumlov. I ne želim više ništa čuti! - tako je završio audijenciju i bitku za pivu.

Tako je napokon došao dugo željeni mir. No, nije se radilo samo o buntu nezadovoljnih građana, koji je pritiskivao dvor i uznemiravao gospodina vladara. Radilo se i o velikim novcima! pivo je tada bilo najvažnija potrošna roba, a polovicu svih prihoda rožmberškoga vlastelinstva predstavljala je dobit iz pivarstva! U gradu Krumlovu navodno je u svakoj osmoj kući bila gostionica - skoro kao i danas.

U gradu je dakle vladao mir, ali gradske pivovare vladara Vilema nisu toliko zanimale, jer je dobit iz njih bila samo neizravna. Skrbio je uglavnom o dvorskoj pivovari, koja mu je pripadala, a donosila veću dobit. A ta je pivovara u drugoj polovici 16. stoljeća jednostavno postala nedovoljna - ponuda nije mogla zadovoljiti rastuću potražnju. Stoga je gospodin Vilem pod zidinama izgradio novu pivovaru. Bilo je to 1560. godine. Gradnju je dakako realizirao gospodin regent Krčin iz Jelčana. Vodio je računa i o higijeni, pa tako nije u pivovaru doveo vodu iz rijeke, nego besprijekornu izvorsku vodu. U tu svrhu morao je izgraditi poseban vodovod.

Gospodina Vilema je na mjestu vladara rožmberškog naslijedio gospodin Petr Vok, o kojem već znamo da je na svojim vlastelinstvima unaprijedio i racionalizirao pivarstvo. Krumlov je pak već 1601. godine prodao Rudolfu II. Onda su grad skupa s pivovarom 1611. godine poharali plaćenici biskupa Pasovskog. Konačno su gospodari Krumlova 1622. godine postali Eggenberzi. Taj je plemićki rod potjecao iz Štajerske. Tijekom stavovske bune u Češkoj financijski su pomogli cara Ferdinanda II. a nakon njegove pobjede dobili Krumlov kao nagradu.

Tridesetogodišnji rat gotovo da i nije stigao do južne Češke, pa je tamo potrošnja piva stalno rasla i uskoro je i moderna pivovara gospodara Vilema iz 1560. godine postala nedovoljna. Od 1625. do 1630. izgradili su Eggenberzi novu, još veću pivovaru. U tu su svrhu preradili dva objekta pod gradskim zidinama - dvorac, koji je bio sjedište udovice Anne iz Roggendorfa, majke Vilema i Petra Voka, i  susjednu Vokovu oružarnicu. Eto, pivo je opet odnijelo pobjedu nad ratnim arsenalom - a dogodilo se to usred Tridesetogodišnjeg rata!

Kad su izumrli Eggenberzi, njihovo su vlastelinstvo 1719. godine naslijedili Schwarzenberzi i držali ga sve do Drugog svjetskog rata, nakon kojeg je sve - uključujući i krumlovsku pivovaru - izvlašteno. Schwarzenberzi su pivovari posvećivali dužnu pažnju,u baroku su je pregradili, a u 19. stoljeću modernizirali. No, uvijek je to bila ona izvorna eggenberška pivovara. Stoga se s pravom i danas zove Eggenberg.

Pivovara Eggenberg je od 1991. godine samostalno dioničko društvo. Godine 2002. pivovaru je potopila razlivena Vltava. Šteta je procijenjena na 180 milijuna kruna. Otplivalo je navodno čak četiri i pol tisuće buradi. Ipak se pivovara uspjela brzo oporaviti i obnoviti proizvodnju i danas kuha pet vrsta piva Eggenberg. K tomu još pivo za dijabetičare.1 Pa još bezalkoholna pića. Eggenberzi bi bili sretni...

Od Krumlova suprotno od toka Vltave nalazi se slavni samostan Vyšši Brod s istoimenim gradićem.On nas danas zanima ne kao mjesto gdje su pokapani Rožmberzi, nego kao grad u kojem se u jesen 2006. godine rodilo novo pivo, naime, svijetla nefiltrirana dvanaestica Jakub. Jakuba kuhaju gospoda Jiři Fojtl i Leoš Krejči a pune ga u bačve. Do sada nisam našao podatak o tome koliko kuhaju.

Oduševljeni povijesnim gradom Krumlovom i njegovom krasnom pivovarom, sjest ćemo na vlak i u miru proći šumavskim prugama do Volara, pa preko Vimperka do Strakonica. To će potrajati čitavo poslijepodne, ali pogled iz vlaka vrijedi toga napora. U gradu Horni Plana možemo se podsjetiti na Adalberta Stiftera, koji je tu pio pivo iz Schwarzenberške pivovare u Schwarzbachu, ili crno u Pošumavi, u Vimperku se opet možemo prisjetiti Karla Klostermanna, koji je prilikom posjeta roditeljima kušao kašperskohorsko pivo. U Crnom Križu putovanje možemo prekinuti, doći do nedaleke Nove Udoline i preći granicu, te skrenuti do nepuna dva kilometra udaljenog bavarskog mjesta Haidmühle, kako bismo probali bavarsko pivo. No, budući da nam je još iste večeri degustirati strakonjički Nektar, to ne bih preporučio. Bavarsko pivo moglo bi nas namamiti, da probamo još i još bavarskih piva - a njih je toliko da za njih ne bi bila dovoljna još jedna ovolika knjiga. A mi želimo konačno već doći do našeg cilja!

1Proizvodnja u pivovari Eggenberg iznosi preko 40 tisuća hektolitara.

Preveo Mato Pejić

Komentari


Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal   Ispiši   Preporuči

     

ArhivIzreke o pivu

Piti je ljudski, dakle pijmo.
Latinska

Nacrtaj mi krigl

Bourgeon - Putnici vjetra (1, str 6)
Bourgeon - Putnici vjetra (1, str 6)

Pivnica.net na Facebooku



Montažne i drvene kuće



Najnovije iz kategorije Velika češka pivska knjiga